Jedinstvena mobilna aplikacija “Bebin kalendar dohrane”

„Kada, kako i što? Naučite sve o namirnicama i jelima za vašu bebu i postanite pravi stručnjak za prehranu vašeg mališana.” Edukativna mobilna aplikacija, Bebin kalendar dohrane – jedinstvena aplikacija za uvođenje […]

Voda – esencijalni čimbenik života

Voda je esencijalni čimbenik života, sačinjava gotovo 70% površine našeg planeta i oko 60% našeg tijela, zbog čega je njezinu ravnotežu, kako oko nas, tako i u nama, iznimno važno […]

Čokoladna priča

Čokolada…hrana bogova drevnih Asteka i Maja, soul food suvremenog svijeta, filozofija, kult, ovisnost… Ona je mnogo više od izbalansirane smjese kakao praha, kakao maslaca i šećera, ona je simbol gastronomskog […]

Bobičasto voće i mozak

Starenjem se događaju velike promjene u našem mozgu. Dio tih promjena se događa samo na fizičkoj razini, a neke promjene se očituju i u ponašanju. Stoga se neprestano provode istraživanja […]

Intolerancija na vino

U današnje vrijeme primjećuje se porast dijagnoza alergija, pri čemu alergeni (uzročnici alergija), mogu biti raznovrsni. Među češće spominjane alergene ubrajamo prašinu, različite vrte bilja i cvijeća, ali i brojne […]

vitamini

Vitamini su organske tvari raznovrsne strukture i kemijskih svojstava, potrebne u malim količinama, a esencijalne za normalno funkcioniranje organizma (rast, razvitak, reprodukcija). Vitaminom se naziva tvar ili skup tvari koje se ne mogu sintetizirati u dovoljnim količinama u našem organizmu, nego ih se treba unositi hranom, a razlikuju se od ostalih hranjivih tvari (lipidi, ugljikohidrati, proteini) po tome što nemaju strukturnu ulogu niti katabolizmom daju energiju. Svaki vitamin ima različitu biokemijsku funkciju i sudjeluje u brojnim biokemijskim reakcijama, a nedostatak pojedinog vitamina općenito uzrokuje specifično oboljenje. Skupine rizika od nedostatka vitamina općenito su pušači, konzumenti alkohola i droga, dijabetičari, trudnice, vegani, adolescenti i stariji. Svi se vitamini mogu dobiti hranom, dok se vitamini D i K sintetiziraju u našem tijelu. Naziv „vitamin“ je spoj dviju riječi, vita (lat. život) i amin, dakle, „vitamin“ znači amin života. Naziv je smislio biokemičar Kazimir Funk 1912. godine jer se tada mislilo da svi vitamini pripadaju aminima, što danas znamo da nije točno, ali naziv „vitamin“ je ostao. Vitamini se još nazivaju i mikronutrijentima, jer su dnevne potrebe za vitaminima između 1 μg i 100 mg te se klasificiraju po njihovoj biološkoj funkciji, a ne po strukturi. Poznato je 13 vitamina, koji se općenito dijele u dvije skupine, na vitamine topljive u vodi i vitamine topljive u mastima. Vitamini topljivi u mastima uključuju vitamin A, D, E i K, a vitamini topljivi u vodi su vitamin C te vitamini B kompleksa, tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotensku kiselinu (B5), piridoksin (B6), folnu kiselinu (B9), kobalamin (B12) i biotin. Vitameri su članovi iste skupine vitamina s istim ili sličnim djelovanjem, slične kemijske strukture, provitamini su spojevi koji se u organizmu pretvaraju u metabolički aktivni oblik vitamina, dok su antagonisti vitamina ili antivitamini tvari strukturno slične vitaminima, a mogu umanjiti ili potpuno inaktivirati djelovanje vitamina. Vitaminima se ne smatraju ostale esencijalne hranjive tvari, kao što su minerali, masne kiseline i aminokiseline, jer su one potrebne u većim količinama nego sami vitamini. Također, vitaminima se ne smatraju druge tvari koje mogu imati određene učinke na zdravlje, ali nisu od esencijalne važnosti za normalno funkcioniranje organizma.

Saznaj više
minerali

Minerali su kemijski elementi esencijalni za normalno funkcioniranje organizma, u kojem se pojavljuju kao slobodni ioni ili kao sastavni dio određenih organskih spojeva (hormona, enzima). Svaki mineral ima specifično djelovanje, a prijeko su potrebni u mnogim biokemijskim procesima, kao što je regulacija metabolizma i ravnoteže tekućine u tijelu, kontrakcije mišića, sinteza proteina, proizvodnja energije, izgradnja kostiju, funkcioniranje staničnih membrana i provođenje živčanih impulsa.

Definicija minerala

Ljudski organizam minerale ne može proizvoditi, pa ih je potrebno unositi hranom ili vodom, a njihov adekvatni unos je nužan za održavanje zdravlja organizma. Prema dnevno potrebnoj količini minerali se dijele u dvije skupine: makroelementi i mikroelementi (minerali). Glavni minerali ili makrominerali su potrebni u količinama većim od 100 mg dnevno i uključuju kalcij (Ca), sumpor (S), fosfor (P), magnezij (Mg), kalij (K), klor (Cl) i natrij (Na). Elementi u tragovima ili mikrominerali su potrebni u količinama manjim od 100 mg dnevno (1-100 mg dnevno) i uključuju cink (Zn), željezo (Fe), silicij (Si), mangan (Mn), bakar (Cu), fluor (F), jod (I) i krom (Cr). Posebnu skupinu elemenata u tragovima čine elementi koji su potrebni u količinama manjim od 50 ng dnevno, a to su bor (B), molibden (Mo), selen (Se), nikal (Ni), vanadij (V), arsen (As), kositar (Sn), brom (Br), kadmij (Cd), litij (Li) i olovo (Pb). Međutim, točna biokemijska funkcija mnogih navedenih elemenata u tragovima još nije točno definirana.

Saznaj više
bioakttvari

Biološki aktivne tvari se dijele na nutritivne (vitamini, minerali, aminokiseline, masne kiseline, ugljikohidrati) i nenutritivne tvari, no sam naziv „biološki aktivna tvar“ se najčešće odnosi na spojeve koji nemaju nutritivnu vrijednost, ali imaju određen utjecaj na zdravlje. Možemo definirati biološki aktivne tvari kao prirodne nenutritivne fizološki aktivne sastojke hrane koji imaju određena funkcionalna svojstva u organizmu, djeluju kao pomoćna sredstva u sprječavanju i liječenju bolesti te poboljšavanju stanja organizma općenito. Potječu iz biljnih i životinjskih izvora, a međusobno se razlikuju po kemijskoj strukturi i funkciji u organizmu. Skupina biološki aktivnih tvari je vrlo velika i raznolika, a neki primjeri skupina biološki aktivnih tvari su: polifenoli, flavonoidi, klorofil, izotiocijanati, alkaloidi, steroli, karoteonoidi i drugi. Najpoznatije nenutritvne biološki aktivne tvari su: indol i karabinol u brokuli, likopen u rajčici i lubenici, β-karoten u mrkvi, marelici, i breskvama, lutein u kukuruzu, alicin u češnjaku, kvercetin u luku, elaginska kiselina u jabukama, genistein u soji, kapsaicini i karotenoidi u ljutim paprikama te katehini u zelenom čaju. Sve navedene tvari, ako su unesene u organizam u adekvatnim količinama, mogu povoljno utjecati na zdravlje, odnosno na različite sustave našeg organizma, kao što su gastrointestinalni, kardiovaskularni, endokrini, živčani, imunološki i drugi. Biološki aktivne tvari se dijele na nutritivne (vitamini, minerali, aminokiseline, masne kiseline, ugljikohidrati) i nenutritivne tvari, no sam naziv „biološki aktivna tvar“ se najčešće odnosi na spojeve koji nemaju nutritivnu vrijednost, ali imaju određen utjecaj na zdravlje. Možemo definirati biološki aktivne tvari kao prirodne nenutritivne fizološki aktivne sastojke hrane koji imaju određena funkcionalna svojstva u organizmu, djeluju kao pomoćna sredstva u sprječavanju i liječenju bolesti te poboljšavanju stanja organizma općenito. Potječu iz biljnih i životinjskih izvora, a međusobno se razlikuju po kemijskoj strukturi i funkciji u organizmu. Skupina biološki aktivnih tvari je vrlo velika i raznolika, a neki primjeri skupina biološki aktivnih tvari su: polifenoli, flavonoidi, klorofil, izotiocijanati, alkaloidi, steroli, karoteonoidi i drugi. Najpoznatije nenutritvne biološki aktivne tvari su: indol i karabinol u brokuli, likopen u rajčici i lubenici, β-karoten u mrkvi, marelici, i breskvama, lutein u kukuruzu, alicin u češnjaku, kvercetin u luku, elaginska kiselina u jabukama, genistein u soji, kapsaicini i karotenoidi u ljutim paprikama te katehini u zelenom čaju. Sve navedene tvari, ako su unesene u organizam u adekvatnim količinama, mogu povoljno utjecati na zdravlje, odnosno na različite sustave našeg organizma, kao što su gastrointestinalni, kardiovaskularni, endokrini, živčani, imunološki i drugi.

Saznaj više
povrce

Povrće je skupina botanički različitih jednogodišnjih i dvogodišnjih, rjeđe višegodišnjih, kulturnih biljaka, odnosno njihovih dijelova koji se koriste u prehrani ljudi. U svijetu se kao povrće upotrebljava oko 360 botaničkih […]

Saznaj više
leguminoze

Leguminoze su biljke koje pripadaju skupini mahunastog povrća iz porodice lepirnjača (mahunarke), Leguminosae, u koje ubrajamo grah, grašak, soju, bob i leću (Prehrambeno-biotehnološki fakultet, 2014). Dragocjen su izvor proteina biljnog […]

Saznaj više
mesoribajaja

Meso je hrana životinjskog ili animalnog izvora dobivena klanjem krupne stoke (goveda, konji, mazge, mule, bivoli), sitne stoke (svinje, ovce, koze) peradi (guske, patke, kokoši, purani) i kunića ili odstrelom […]

Saznaj više
nutrialati

Oblik tijela

Raspoređenost masnog tkiva u tijelu muškaraca i žena je različita a povećani udio u određenim dijelovima tijela (struk, bokovi) povećava i rizik od zdravstvenih komplikacija. Izračunajte oblik svog tijela!

Saznaj više
nutrialati2

Indeks tjelesne mase

Pomoću indeksa tjelesne mase procjenjuje se odnos između tjelesne konstitucije osobe i uhranjenosti organizma. Izračunajte svoj indeks tjelesne masu te saznajte da li imate nisku, optimalnu ili visoku tjelesnu masu […]

Saznaj više
nutrialati3

Bazalni metabolizam

Bazalni metabolizam naziv je za količinu energije koja je potrebna za održavanje osnovnih životnih funkcija organizma, odnosno, minimalna količina energije koju trebamo unijeti da bi nam organizam normalno funkcionirao. Izračunajte […]

Saznaj više

Čokolada…hrana bogova drevnih Asteka i Maja, soul food suvremenog svijeta, filozofija, kult, ovisnost… Ona je mnogo više od izbalansirane smjese kakao praha, kakao maslaca i šećera, ona je simbol gastronomskog […]

Saznaj više