Utjecaj na bolesti i zdravlje

Bubrežni kamenci

Poznato je da jako visoke razine kalcija u urinu (hiperkalciurija) mogu povećati rizik od razvoja bubrežnih kamenaca, a kalij bi u ovom slučaju mogao pomoći. Naime, istraživanja pokazuju da se povećane količine kalija iz hrane ili kalijeva bikarbonata iz dodataka prehrani mogu povezati sa smanjenjem urinarnog izlučivanja kalcija. Točnije, dnevne doze kalija veće od 4 042 mg se povezuju sa smanjenim rizikom od bubrežnih kamenaca u usporedbi s dnevnim dozama manjim od 2 895 mg. Također, pokazalo se da nedostatak kalija može biti i čimbenik rizika od povećanog izlučivanja kalcija urinom. Međutim, autori istraživanja napominju da je rizik još manji ako se kalij dobiva iz hrane, odnosno, iz voća i povrća.[1-4]

Hipertenzija

Brojna istraživanja pokazuju da se relativno visok unos kalija hranom može povezati s nižim krvnim tlakom, tj. da se može povezati sa smanjenjem povišenog krvnog tlaka. Točnije, prehrana bogata kalijem se povezuje sa smanjenjem sistoličkog krvnog tlaka za prosječno 2,8 mmHg, a dijastoličkog za prosječno 1,1 mmHg. Također, prehrana bogata kalijem se povezuje i sa smanjenjem krvnog tlaka u osoba oboljelih od hipertenzije i to sistoličkog za prosječno 7,2 mmHg, a dijastoličkog za prosječno 2,8 mmHg. Dnevne doze kalija između 2 300 i 3 900 mg mogu se povezati s blagim, ali značajnim smanjenjem krvnog tlaka. Točnije, navedene doze ovog minerala mogu se povezati sa smanjenjem sistoličkog krvnog tlaka za 1,8 mmHg, a dijastoličkog krvnog tllaka za 1,0 mmHg u zdravih osoba, dok u osoba s hipertenzijom smanjenje sistoličkog krvnog tlaka je bilo za 4,4 mmHg, a dijastoličkog za 2,5 mmHg. Međutim, dnevne se doze kalija od 500 mg mogu povezati sa smanjenjem sistoličkog krvnog tlaka, dok na dijastolički nemaju značajan utjecaj. Daljnja istraživanja su pokazala da je ovaj učinak kalija izraženiji u osoba čija je prehrana bogata solju. Također, pokazalo se da je kalijev citrat jednako učinkovit u smanjenju krvnog tlaka kao i kalijev klorid te da je prehrana siromašna kalijem jedna od predispozicija razvoja visokog krvnog tlaka.[5-10]

Moždani udar

Istraživanja pokazuju da se povećani unos kalija može povezati sa smanjenim rizikom od moždanog udara. Točnije, prosječan unos kalija hranom od 4 300 mg na dan se povezuje s  manjim rizikom od moždanog udara u usporedbi s prehranom koja sadrži prosječno 2 400 mg kalija na dan. Također, smanjen rizik od moždanog udara koji se povezuje s većim unosom kalija je manji u muškaraca nego u žena, dok je smanjenje rizika izraženije ako osoba pati od povišenog krvnog tlaka.  Daljnja istraživanja pokazuju da se dnevne doze kalija više od 1 352 mg mogu povezati sa smanjenim rizikom od moždanog udara. Također, niži unos kalija se može povezati sa značajnim povećanjem rizika od moždanog udara, posebno u osoba starije populacije, dok se veći unos kalija ne može povezati sa značajnim smanjenjem rizika od moždanog udara u pušača. Može se zaključiti da prehrana bogata kalijem, tj. voćem i povrćem, može smanjiti rizik od moždanog udara, posebno u osoba s inače niskim unosom ovog minerala i/ili u oboljelih od hipertenzije.[11-16]

Osteoporoza

Hrana bogata kalijem, tj. voće i povrće, sadrži i prekursore bikarbonata, koji djeluju kao pufer i neutraliziraju kiseline u tijelu. Kada našem organizmu nedostaje bikarbonata, tj. kada se ne može održati optimalan pH, naš organizam može mobilizirati alkalne kalcijeve soli iz kosti koje onda neutraliziraju kiseline nastale metabolizmom proteina. Stoga povećana konzumacija voća i povrća može smanjtiti količinu kiselina u organizmu i očuvati kalcij u kostima te time i smanjiti rizik od razvoja osteoporoze. Istraživanja su pokazala da se kalij može povezati s poboljšanjima mineralne gustoće kostiju u premenopauzalnih, perimenopauzalnih i postmenopauzalnih žena i starijih muškaraca. Točnije, pokazalo se da kalij, u obliku kalijeva bikarbonata, može spriječiti povećano izlučivanje kalcija u osoba čija je prehrana bogata solju te time i smanjiti rizik od osteoporoze. Također, kalijev bikarbonat može smanjiti resorpciju kostiju u osoba čija je prehrana bogata životinjskim proteinima te povećati gustoću kostiju. Pokazalo se da i kalijev citrat ima isti učinak te da kalijev kation i bikarbonatni anion (koji može nastati iz citrata) zajedno djeluju i pomažu pri reapsorpciji kalcija u bubrezima. Međutim, jedno istraživanje nije našlo povezanost kalijeva citrata i povećanja mineralne gustoće kostiju, pa su stoga potrebna daljnja istraživanja. Ipak, smatra se da prehrana bogata voćem i povrćem može smanjiti rizik od osteoporoze.[17-24]

"Literatura"

1. Lemann, J., Pleuss, J.A., Gray, R.W. (1993) Potassium causes calcium retention in healthy adults. J. Nutr. 123, 1623-1626.

2. Curhan, G.C., Willett, W.C., Rimm, E.B., Stampfer, M.J. (1993) A prospective study of dietary calcium and other nutrients and the risk of symptomatic kidney stones. N. Engl. J. Med. 328, 833-838.

3. Curhan, G.C., Willett, W.C., Speizer, F.E. i sur. (1997) Comparison of dietary calcium with supplemental calcium and other nutrients as factors affecting the risk for kidney stones in women. Ann. Intern. Med. 126, 497-504.

4. Trinchieri, A., Zanetti, G., Curro, A., Lizzano, R. (2001) Effect of potential renal acid load of foods on calcium metabolism of renal calcium stone formers. Eur. Urol. 39, 33-36.

5. Barri, Y.M., Wingo, C.S. (1997) The effects of potassium depletion and supplementation on blood pressure: a clinical review. Am. J. Med. Sci. 314, 37-40.

6. Appel, L.J., Moore, T.J., Obarzanek, E. i sur. (1997) A clinical trial of the effects of dietary patterns on blood pressure. DASH Collaborative Research Group. N. Engl. J. Med. 336, 1117-1124.

7. Hajjar, I.M., Grim, C.E., George, V., Kotchen, T.A. (2001) Impact of diet on blood pressure and age-related changes in blood pressure in the US population: analysis of NHANES III. Arch. Intern. Med. 161, 589-593.

8. He, F.J., Markandu, N.D., Coltart, R. i sur. (2005) Effect of short-term supplementation of potassium chloride and potassium citrate on blood pressure in hypertensives. Hypertension.45, 571-574.

9. He, F.J., Marciniak, M., Carney, C. i sur. (2010) Effects of potassium chloride and potassium bicarbonate on endothelial function, cardiovascular risk factors, and bone turnover in mild hypertensives. Hypertension. 55, 681-688.

10. Berry, S.E., Mulla, U.Z., Chowienczyk, P.J., Sanders, T.A. (2010) Increased potassium intake from fruit and vegetables or supplements does not lower blood pressure or improve vascular function in UK men and women with early hypertension: a randomised controlled trial. Br. J. Nutr. 104, 1839-1847.

11. Ascherio, A., Rimm, E.B., Hernan, M.A. i sur. (1998) Intake of potassium, magnesium, calcium, and fiber and risk of stroke among US men. Circulation. 98, 1198-1204.

12. Iso, H., Stampfer, M.J., Manson, J.E. i sur. (1999) Prospective study of calcium, potassium, and magnesium intake and risk of stroke in women. Stroke. 30, 1772-1779.

13. Fang, J., Madhavan, S., Alderman, M.H. (2000) Dietary potassium intake and stroke mortality. Stroke. 31, 1532-1537.

14. Bazzano, L.A., He, J., Ogden, L.G. i sur. (2001) Dietary potassium intake and risk of stroke in US men and women: National Health and Nutrition Examination Survey I epidemiologic follow-up study. Stroke. 32, 1473-1480.

15. Green, D.M., Ropper, A.H., Kronmal, R.A. i sur. (2002) Serum potassium level and dietary potassium intake as risk factors for stroke. Neurology. 59, 314-320.

16. Larsson, S.C., Virtanen, M.J., Mars, M. i sur. (2008) Magnesium, calcium, potassium, and sodium intakes and risk of stroke in male smokers. Arch. Intern. Med. 168, 459-465.

17. Sebastian, A., Harris, S.T., Ottaway, J.H. i sur. (1994) Improved mineral balance and skeletal metabolism in postmenopausal women treated with potassium bicarbonate. N. Engl. J. Med. 330, 1776-1781.

18. New, S.A., Bolton-Smith, C., Grubb, D.A., Reid, D.M. (1997) Nutritional influences on bone mineral density: a cross-sectional study in premenopausal women. Am. J. Clin. Nutr. 65, 1831-1839.

19. Tucker, K.L., Hannan, M.T., Chen, H. i sur. (1999) Potassium, magnesium, and fruit and vegetable intakes are associated with greater bone mineral density in elderly men and women. Am. J. Clin. Nutr. 69, 727-736.

20. New, S.A., Robins, S.P., Campbell, M.K. i sur. (2000) Dietary influences on bone mass and bone metabolism: further evidence of a positive link between fruit and vegetable consumption and bone health? Am. J. Clin. Nutr. 71, 142-151.

21. Sellmeyer, D.E., Schloetter, M., Sebastian, A. (2002) Potassium citrate prevents increased urine calcium excretion and bone resorption induced by a high sodium chloride diet. J. Clin. Endocrinol. Metab. 87, 2008-2012.

22. Marangella, M., Di Stefano, M., Casalis, S. i sur. (2004) Effects of potassium citrate supplementation on bone metabolism. Calcif. Tissue Int. 74, 330-335.

23. Macdonald, H.M., Black, A.J., Aucott, L. i sur. (2008) Effect of potassium citrate supplementation or increased fruit and vegetable intake on bone metabolism in healthy postmenopausal women: a randomized controlled trial. Am. J. Clin. Nutr. 88, 465-474.

24. Zhu, K., Devine, A., Prince, R.L. (2009) The effects of high potassium consumption on bone mineral density in a prospective cohort study of elderly postmenopausal women. Osteoporos. Int. 20, 335-340.