Izvori

Hrana

Krom je široko rasprostranjen u hrani, u kojoj se nalazi u relativno malim količinama. Dobrim se izvorima kroma smatra meso (svinjetina, govedina, puretina), integralne žitarice i začini (cimet, lovor, kurkuma, klinčić). Dobrim se izvorom kroma smatraju i pivski kvasac, gljive, sirevi, brokula, šparoge, krumpir, grašak, luk, češnjak, špinat, rajčica, sok od grejpa, sok od naranče, tamna čokolada, crno vino, pivo, jabuke, šljive i banane. Međutim, količine kroma u hrani variraju, kao i svakog minerala, te ovise o poljoprivrednim i proizvodnim procesima. Hrana bogata jednostavnim ugljikohidratima, kao što je saharoza, ne sadrži značajne količine kroma, a obrada hrane utječe na sadržaj kroma u istoj. Na primjer, mljevenjem se integralnih žitarica, prilikom proizvodnje brašna, gubi značajan postotak kroma koji se nalazi u mekinjama i klicama. Također, preradom se šećera gubi krom, pa zato melasa i smeđi šećer sadrže veće količine kroma nego bijeli šećer. Sadržaj kroma u hrani je zapravo kombinacija endogenog kroma prirodno prisutnog u hrani i egzogenog kroma koji se nalazi u hrani uslijed obrade hrane. Naime, priprema kisele hrane u nehrđajućem čeliku može uzrokovati ispuštanje kroma, što ovisi o tome koliko se dugo hrana u njemu nalazila. Također, najveće se količine kroma, iako relativno malene, ispuštaju u hranu prilikom prve uporabe posuda od nehrđajućeg čelika, a daljnjom se uporabom takvih posuda količine ispuštenog kroma smanjuju do zanemarivih količina. No, ako se posude od nehrđajućeg čelika dobro održavaju i nemaju oštećenja, ispuštene količine kroma u hranu gotovo su zanemarive. U praktičnom smislu, primjer su voćni sokovi. Naime, voćni sokovi sadrže veće količine kroma, jer se krom može, pri kiselim uvjetima, ispustiti tijekom skladištenja iz spremnika u sokove. Prerađeno meso tako na isti način može sadržavati veće količine egzogenog kroma, ovisno o načinu obrade. Krom se apsorbira u malim količinama, a na biološku raspoloživost utječe nekoliko čimbenika (Vidjeti „Metabolizam“). Pokazalo se da askorbinska kiselina (vitamin C) i oksalati povećavaju apsorpciju kroma, dok fitati ometaju njegovu apsorpciju. Također, pokazalo se da jednostavni šećeri povećavaju izlučivanje kroma iz organizma.[1-10]

Dodaci prehrani

Krom se u dodacima prehrani nalazi ili kao pojedinačan prirpavak ili u kombinaciji s drugim mineralima i vitaminima. Krom se javlja u dodacima prehrani u obliku kromova klorida, kromova nikotinata, kromova pikolinata, kromova citrata i kvasca s visokim udjelom kroma. Istraživanja pokazuju da kromov klorid ima najmanju biološku raspoloživost, a kromov se nikotinat smatra najboljim izvorom kroma. No, potrebna su detaljnija istraživanja o biološkoj raspoloživosti kroma iz dodataka prehrani (Vidjeti „Toksičnost“). Prema pravilniku o dodacima prehrani i pravilniku o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani) oblici kroma koji se mogu dodavati hrani su kromov (III) klorid i njegov heksahidrat te kromov (III) sulfat i njegov heksahidrat. Prema Pravilniku o dodacima prehrani oblici kroma koji su dopušteni za uporabu u dodacima prehrani su kromov (III) klorid, kromov (III) sulfat, kromov (III) laktat trihidrat, kromov (III) nitrat i kromov (III) pikolinat.[1-8,11,12]

"Literatura"

1. Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine (2001) Dietary reference intakes for vitamin A, vitamin K, Arsenic, Boron, Chromium, Copper, Iodine, Iron, Manganese, Molybdenum, Nickel, Silicon, Vanadium, and Zinc, National Academy Press, Washington.

2. DiSilvestro, R. (2005) Handbook of Minerals As Nutritional Supplements, CRC Press, Boca Raton.

3. Gibney, M.J., Lanham-New, S.A., Cassidy, A., Vorster, H.H. (2009) Introduction to Human Nutrition, Wiley-Blackwell, Oxford.

4. Kroner, Z. (2011) Vitamins and Minerals, Greenwood, Santa Barbara.

5. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

6. Caballero, B. (2003) Encyclopedia of food sciences and nutrition, Academic Press, London.

7. McGuire, M., Beerman, K.A. (2011) Nutritional Sciences: From fundamentals to foods, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

8. Vincent, J.B. (2007) The Nutritional Biochemistry of Chromium(III), Elsevier, Amsterdam.

9. Cabrera-Vique, C., Teissedre, P.L., Cabanis, M.T., Cabinis, J.C. (1997) Determination and levels of chromium in French wine and grapes by graphite furnace atomic absorption spectrometry. J. Agric. Food Chem. 45, 1808-1811.

10. Kozlovsky, A.S., Moser, P.B., Reiser, S., Anderson, R.A. (1986) Effects of diets high in simple sugars on urinary chromium losses. Metabolism. 35, 515-518.

11. Pravilnik o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani) (2011) Narodne novine 112, Zagreb.

12. Pravilnik o dodacima prehrani (2011) Narodne novine 46, Zagreb.