Utjecaj na bolesti i zdravlje

Astma

Iako oboljeli od astme nemaju manje koncentracije magnezija u serumu i eritrocitima, istraživanja pokazuju da bi im intravenozno davan magnezij mogao pomoći. Pokazalo se da intravenozno davan magnezij-sulfat poboljšava funkciju pluća u slučaju akutnih astmatičnih napadaja te da se može povezati sa smanjenjem potrebe za hospitalizacijom, i to za čak 71 %. Magnezij za inhalaciju se pokazao također učinkovitim i može poboljšati funkciju pluća u pacijenata s astmom. Međutim, oralno uziman magnezij se nije pokazao posebno učinkovitim. Točan mehanizam djelovanja se još treba utvrditi, no pretpostavlja se da magnezij može opustiti bronhijalne glatke mišiće, vjerojatno zbog njegovog djelovanja kao fiziološkog antagonista kalcija ili zbog djelovanja na aktivaciju adenil-ciklaze. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja o utjecaju magnezija na funkciju pluća u oboljelih od astme.[1-11]

Kardiovaskularne bolesti

Endotelne stanice arterijskih stijenki potiču vazodilataciju kada je to potrebno i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, a ateroskleroza pogoršava normalnu funkciju tih stanica. Narušavanjem normalne funkcije vaskularnog endotela povećava se rizik od vazokonstrikcije i stvaranja ugrušaka, što može rezultirati srčanim udarom. Istraživanja su pokazala da farmakološke doze magnezija mogu poboljšati funkciju endotela u oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Pokazalo se da oralno uziman magnezij u dozi od 730 mg dnevno kroz period od 6 mjeseci poboljšava vazodilataciju arterija za 12 %, kao odgovor na pojačan dotok krvi. Istraživao se i utjecaj magnezija i nižih doza aspirina na stvaranje ugrušaka. Pokazalo se da tromjesečno oralno uzimanje magnezijeva oksida u dozama od 800 do 1,200 mg dnevno smanjuje trombozu za 35 %. Navedena istraživanja su preliminarna, ali daju naslutiti da bi magnezij mogao imati značajnu ulogu u poboljšavanju funkcije endotela u oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Također, istraživanja pokazuju da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti manja u okolinama gdje se pije tvrda voda, a pojedina istraživanja povezuju povećanje razina magnezija u organizmu sa smanjenim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Međutim, druga istraživanja ne nalaze statistički značajnu vezu magnezija i rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Pokazalo se da intravenozno davanje magnezijeva sulfata rano nakon sumnje (unutar 24 h) na srčani udar smanjuje rizik od smrti (21 %). Međutim, drugo istraživanje nije našlo značajno smanjenje smrtnosti nakon intravenoznog davanja magnezijeva sulfata, pa je moguća uloga magnezija u smanjenju smrtnosti nakon srčana udara još uvijek predmet rasprava i istraživanja. Istraživanja ipak daju naslutiti da niske razine magnezija u organizmu mogu biti čimbenik rizika razvoja ateroskleroze i akutne tromboze. Pokazalo se da i prehrana bogata kalijem, magnezijem i dijetalnim vlaknima smanjuje rizik od moždanog udara, posebno u muškaraca oboljelih od hipertenzije. Također, nedostatak se magnezija u organizmu može povezati s niskim koncentracijama „dobrog“ HDL kolesterola, što može biti jedan od čimbenika rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. No, daljnja istraživanja su prijeko potrebna ne bi li se utvrdila točna veza magnezija i rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.[12-24]

Migrene

Magnezij utječe na receptore serotonina i N-metil-D-aspartata, sintezu i otpuštanje dušikovog oksida i razne druge receptore i neuroprijenosnike koji se povezuju s migrenama. Upravo iz tog razloga su provođena istraživanja utjecaja magnezija na učestalost i ozbiljnost migrena. Pokalazlo se da osobe koje pate od migrena imaju niže intracelularne razine magnezija. Također, pokazalo se da magnezij u dozi od 600 mg dnevno umjereno smanjuje učestalost migrena za 41,6 %, dok doze od 85 mg dnevno nisu bile učinkovite, odnosno nisu imale utjecaja na učestalost migrena.[25-28]

Osteoporoza

Osteoporozu karakterizira smanjena gustoća kostiju, no događaju se i druge osteoporotične promjene u kolagenom matriksu i mineralnom sastavu kostiju koje mogu rezultirati krhkim kostima koje su podložnije lomovima. Više od 50 % magnezija u našem organizmu se nalazi u kostima, a on utječe na koštani matriks, ali i metabolizam minerala u kostima. Poznato je da nedovoljne količine magnezija rezultiraju niskim razinama kalcija i otpornošću na djelovanje paratiroidnog hormona i vitamina D. Istraživanja su pokazala da žene oboljele od osteoporoze imaju manje količine magnezija u kostima i veće koštane kristale, pa je se nedostatak magnezija smatra čimbenikom rizika od razvoja ove bolesti. Također, istraživanja pokazuju da se viši unosi magnezija mogu povezati s povećanjem mineralne gustoće kostiju. Na primjer, dodatno uzimanje magnezija u dozi od 750 mg dnevno kroz period od 6 mjeseci s nastavkom uzimanja 250 mg kroz narednih 18 mjeseci rezultiralo je povećanjem mineralne gustoće kostiju u postmenopauzalnih žena oboljelih od osteoporoze. Također, pokazalo se da doze magnezija od 500 mg dnevno i kalcija od 600 mg dnevno povećavaju gustoću kostiju u postmenopauzalnih žena koje uzimaju nadomjesnu hormonsku terapiju. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja povezanosti magnezija i osteoporoze, posebno u smislu utjecaja magnezija na metabolizam minerala kostiju.[29-33]

Preeklampsija i eklampsija

Preeklampsija i eklampsija su oboljenja u trudnoći koja se javljaju između 20. tjedna trudnoće i kraja 1. tjedna nakon poroda. Preeklampsiju karakterizira prisutnost proteina u urinu i povišen krvni tlak, dok eklampsija uključuje i konvulzije. Opravdana je profilaktička primjena antikonvulzivne terapije u trudnica s teškom i prijetećom eklampsijom, s obzirom da postoji povećana opasnost od nastanka eklampsije. U svrhu prevencije kao najpovoljniji lijek pokazao se magnezijev sulfat. Istraživanja pokazuju da je magnezijev sulfat djelotvorniji od fenitoina, poznatog antikonvulziva. Naime, 10 od 1089 žena koje su primale fenitoin dobilo je eklamptički napadaj, dok niti jedna žena koja je primala magnezijev sulfat nije imala napadaj. Korisni lijek u žena s eklampsijom je i nimodipin, blokator kalcijskih kanala sa selektivnim učinkom na cerebralnu cirkulaciju u smislu cerebralne vazodilatacije, no magnezijev sulfat se opet pokazao kao uspješnija profilaksa konvulzijama nego nimodipin. Točan mehanizam djelovanja magnezijeva sulfata se još ne zna, ali se pretpostavlja da bi mogao uzrokovati cerebralnu vazodilataciju. Posljedica vazodilatacije je smanjenje cerebralne ishemije koja je najvjerojatnije povezana s teškim cerebralnim vazospazmom.[34-38]

Šećerna bolest

Šećerna bolest rezultira nedovoljnom proizvodnjom i/ili neučinkovitom uporabom inzulina, hormona kojeg proizvodi gušterača. Istraživanja su pokazala da između 25 i 38 % oboljelih od šećerne bolesti imaju niske razine magnezija u krvi (hipomagnezemija). Pretpostavlja se da je jedan od uzroka nedostatka pojačano izlučivanje magnezija urinom, a pokazalo se da njegov nedostatak povećava otpornost na inzulin i može negativno djelovati na kontrolu glukoze u krvi. Istraživanja pokazuju da dodatno uzimanje magnezija u dozi od 400 mg dnevno može poboljšati toleranciju na glukozu, a doze od 300 mg dnevno kroz period od mjesec dana poboljšava razine inzulina natašte, dok su razine glukoze natašte bile nepromijenjene. S druge strane, pojedina istraživanja pronalaze da magnezij ipak može sniziti razine glukoze natašte u oboljelih od šećerne bolesti. Također, pretpostavlja se da je nedostatak magnezija čimbenik rizika od razvoja šećerne bolesti, s napomenom da je taj rizik veći za muškarce, nego za žene. Pojedina istraživanja pokazuju da prehrana bogata integralnim žitaricama, dijetalnim vlaknima i magnezijem smanjuje rizik od razvoja pećerne bolesti, dok druga ne nalaze značajniju povezanost magnezija i rizika od razvoja šećerne bolesti. Upravo zbog navedenih proturječnih rezultata, trenutno se ne zna da li magnezij može pomoći oboljelima od šećerne bolesti. Međutim, dodatno uzimanje magnezija u stanjima njegovog nedostatka može poboljšati metabolizam glukoze i osjetljivost na inzulin u oboljelih od šećerne bolesti. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja koja bi proučavala povezanost magnezija i šećernu bolest.[39-48]

Visok krvni tlak

Istraživanja pokazuju da bi magenzij mogao imati ulogu u regulaciji krvnog tlaka. Pokazalo se da se prehrana bogata magnezijem i dijetalnim vlaknima može povezati sa smanjenim rizikom od razvoja hipertenzije. Rizik od razvoja hipertenzije se smanjuje s povećanjem razina magnezija u serumu, s napomenom da je smanjenje rizika bilo statistički značajnije u žena, nego u muškaraca. Istraživanja su također pokazala da magnezij snizuje krvni tlak u oboljelih od hipertenzije, koji uz standardnu terapiju uzimaju i ovaj mineral. Smanjenja tlaka su umjerena, ali značajna, a doza koja se pokazala učinkovitom jest 485 mg dnevno kroz period od barem dva mjeseca. Također, magnezij se pokazao učinkovitim u smanjenju krvnog tlaka u oboljelih od hipertenzije s nedostatkom magnezija u organizmu. Stoga se i pretpostavilo da bi niske razine magnezija u organizmu bile čimbenik rizika od razvoja hipertenzije. Međutim, postoje istraživanja koja ne nalaze značajnu, statistički važnu, vezu između magnezija i hipertenzije. Upravo su iz tog razloga potrebna daljnja, strogo kontrolirana istraživanja koja bi odredila da li magnezij ima teraputski učinak u slučaju povišenog krvnog tlaka.[49-57]

"Literatura"

1.  Skobeloff, E.M., Spivey, W.H., McNamara, R.M., Greenspon, L. (1989) Intravenous magnesium sulfate for the treatment of acute asthma in the emergency department. JAMA.262, 1210-1213.

2.  Tiffany, B.R., Berk, W.A., Todd, I.K., White, S.R. (1993) Magnesium bolus or infusion fails to improve expiratory flow in acute asthma exacerbations. Chest. 104, 831-834.

3.  Rowe, B.H., Bretzlaff, J.A., Bourdon, C. i sur. (2000) Magnesium sulfate for treating exacerbations of acute asthma in the emergency department. Cochrane Database Syst Rev. CD001490.

4.  Cheuk, D.K., Chau, T.C., Lee, S.L. (2005) A meta-analysis on intravenous magnesium sulphate for treating acute asthma. Arch. Dis. Child. 90, 74-77.

5.  Monteleone, C.A., Sherman, A.R. (1997) Nutrition and asthma. Arch. Intern. Med. 157, 23-34.

6.  Fogarty, A., Lewis, S.A., Scrivener, S.L. i sur. (2003) Oral magnesium and vitamin C supplements in asthma: a parallel group randomized placebo-controlled trial. Clin. Exp. Allergy. 33, 1355-1359.

7.  Blitz, M., Blitz, S., Beasely, R. i sur (2007) Inhaled magnesium sulfate in the treatment of acute asthma. Cochrane Database Syst Rev. CD003898.

8. Beasley, R., Aldington, S. (2007) Magnesium in the treatment of asthma. Curr. Opin. Allergy Clin. Immunol. 7, 107–110.

9. Noppen, M. (2002) Magnesium Treatment for Asthma: Where Do We Stand? CHEST. 122, 396-398.

10. Bloch, H., Silverman, R., Mancherje, N. i sur. (1995) Adjunct in the Treatment of Acute Asthma. Chest. 107, 1576-1581.

11. Davalos Bichara, M., Goldman, R.D. (2009) Magnesium for treatment of asthma in children.Canadian Family Physician. 55, 887-889.

12.  Marx, A., Neutra, R.R. (1997) Magnesium in drinking water and ischemic heart disease.Epidemiol. Rev. 19, 258-272.

13.  Liao, F., Folsom, A.R., Brancati, F.L. (1998) Is low magnesium concentration a risk factor for coronary heart disease? The Atherosclerosis Risk in Communities (ARIC) Study. Am. Heart J. 136, 480-490.

14.  Song, Y., Manson, J.E., Cook, N.R. i sur. (2005) Dietary magnesium intake and risk of cardiovascular disease among women. Am. J. Cardiol. 96, 1135-1141.

15.  Woods, K.L., Fletcher, S. (1994) Long-term outcome after intravenous magnesium sulphate in suspected acute myocardial infarction: the second Leicester Intravenous Magnesium Intervention Trial (LIMIT-2). Lancet. 343, 816-819.

16.  ISIS-4 Collaborative. (1995) ISIS-4: a randomised factorial trial assessing early oral captopril, oral mononitrate, and intravenous magnesium sulphate in 58,050 patients with suspected acute myocardial infarction. ISIS-4 (Fourth International Study of Infarct Survival) Collaborative Group. Lancet. 345, 669-685.

17.  Ziegelstein, R.C., Hilbe, J.M., French, W.J. i sur. (2001) Magnesium use in the treatment of acute myocardial infarction in the United States (observations from the Second National Registry of Myocardial Infarction). Am. J. Cardiol. 87, 7-10.

18.  Li, J., Zhang, Q., Zhang, M., Egger, M. (2007) Intravenous magnesium for acute myocardial infarction. Cochrane Database Syst Rev. CD002755.

19.  Shechter, M., Sharir, M., Labrador, M.J. i sur. (2000) Oral magnesium therapy improves endothelial function in patients with coronary artery disease. Circulation. 102, 2353-2358.

20.  Song, Y., Li, T.Y., van Dam, R.M. i sur. (2007) Magnesium intake and plasma concentrations of markers of systemic inflammation and endothelial dysfunction in women. Am. J. Clin. Nutr.85, 1068-1074.

21. Ford, E.S. (1999) Serum magnesium and ischaemic heart disease: Findings from a national sample of US adults. Intl. J. Epidem. 28, 645-651.

22. Ascherio, A., Rimm, E.B., Hernan, M.A. i sur. (1998) Intake of potassium, magnesium, calcium, and fiber and risk of stroke among US men. Circulation. 98, 1198-1204.

23. Shechter, M., Merz, C.N., Paul-Labrador, M. I sur. (1999) Oral magnesium supplementation inhibits platelet-dependent thrombosis in patients with coronary artery disease. Am. J. Cardiol. 84, 152-156.

24. Nozue, T., Kobayashi, A., Uemasu, F. i sur. (1995) Magnesium status, serum HDL cholesterol, and apolipoprotein A-1 levels. J. Pediatr. Gastroenterol. Nutr. 20, 316-318.

25.  Mauskop, A., Altura, B.M. (1998) Role of magnesium in the pathogenesis and treatment of migraines. Clin. Neurosci. 5, 24-27.

26.  Peikert, A., Wilimzig, C., Kohne-Volland, R. (1996) Prophylaxis of migraine with oral magnesium: results from a prospective, multi-center, placebo-controlled and double-blind randomized study. Cephalalgia. 16, 257-263.

27.  Pfaffenrath, V., Wessely, P., Meyer, C. i sur. (1996) Magnesium in the prophylaxis of migraine–a double-blind placebo-controlled study. Cephalalgia. 16, 436-440.

28.  Wang, F., Van Den Eeden, S.K., Ackerson, L.M. i sur. (2003) Oral magnesium oxide prophylaxis of frequent migrainous headache in children: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Headache. 43, 601-610.

29.  Sojka, J.E., Weaver, C.M. (1995) Magnesium supplementation and osteoporosis. Nutr. Rev.53, 71-74.

30.  Tucker, K.L., Hannan, M.T., Chen, H. i sur. (1999) Potassium, magnesium, and fruit and vegetable intakes are associated with greater bone mineral density in elderly men and women. Am. J. Clin. Nutr. 69, 727-736.

31.  Ryder, K.M., Shorr, R.I., Bush, A.J. i sur. (2005) Magnesium intake from food and supplements is associated with bone mineral density in healthy older white subjects. J. Am. Geriatr. Soc. 53, 1875-1880.

32.  Stendig-Lindberg, G., Tepper, R., Leichter, I. (1993) Trabecular bone density in a two year controlled trial of peroral magnesium in osteoporosis. Magnes. Res. 6, 155-163.

33.  Abraham, G.E., Grewal, H. (1990) A total dietary program emphasizing magnesium instead of calcium. Effect on the mineral density of calcaneous bone in postmenopausal women on hormonal therapy. J. Reprod. Med. 35, 503-507.

34.  Altman, D., Carroli, G., Duley, L. I sur. (2002) Do women with pre-eclampsia, and their babies, benefit from magnesium sulphate? The Magpie Trial: a randomised placebo-controlled trial. Lancet. 359, 1877-1890.

35.  Belfort, M.A., Anthony, J., Saade, G.R., Allen, J.C. (2003) A comparison of magnesium sulfate and nimodipine for the prevention of eclampsia. N. Engl. J. Med. 348, 304-311.

36. Euser, A.G., Cipolla, M.J. (2009) Magnesium sulfate treatment for the prevention of eclampsia: A brief review. Stroke. 40, 1169-1175.

37. Duley, L.,  Neilson, J.P. (1999)  Magnesium sulphate and pre-eclampsia. BMJ. 319, 3–4.

38. Đelmiš, J. (2006) Hipertenzija i trudnoća. Liječ. Vjesn. 128, 357-367.

39.  Yokota, K., Kato, M., Lister, F. I sur. (2004) Clinical efficacy of magnesium supplementation in patients with type 2 diabetes. J. Am. Coll. Nutr. 23, 506S-509S.

40.  Song, Y., He, K., Levitan, E.B., Manson, J.E., Liu, S. (2006) Effects of oral magnesium supplementation on glycaemic control in Type 2 diabetes: a meta-analysis of randomized double-blind controlled trials. Diabet. Med. 23, 1050-1056.

41. Lopez-Ridaura, R., Willett, W.C., Rimm, E.B. i sur. (2004) Magnesium intake and risk of type 2 diabetes in men and women. Diabetes Care. 27, 134-140.

42. Meyer, K.A., Kishi, L.H., Jacobs, D.R. i sur. (1999) Carbohydrates, dietary fiber, and incident type 2 diabetes in older women. Am. J. Clin. Nutr. 71, 921-930.

43. Song, V., Manson, J.E., Buring, J.E., Liu, S. (2003) Dietary magnesium intake in relation to plasma insulin levels and risk of type 2 diabetes in women. Diabetes Care. 27, 59-65.

44. Kao, W.H.L., Folsom, A.R., Nieto, F.J. i sur. (1999) Serum and dietary magnesium and the risk for type 2 diabetes: The Atherosclerosis Risk in Communities Study. Arch. Intern. Med. 159, 2151-2159.

45. De Lourdes Lima, M., Cruz, T., Pousada, J.C. i sur. (1998) The effect of magnesium supplementation in increasing doses on the control of type 2 diabetes. Diabetes Care. 21, 682-686.

46.  Tosiello, L. (1996) Hypomagnesemia and diabetes mellitus. A review of clinical implications. Arch. Intern. Med. 156,1143-1148.

47.  Paolisso, G., Sgambato, S., Gambardella, A. I sur (1992) Daily magnesium supplements improve glucose handling in elderly subjects. Am. J. Clin. Nutr. 55, 1161-1167.

48.  Rodriguez-Moran, M., Guerrero-Romero, F. (2003) Oral magnesium supplementation improves insulin sensitivity and metabolic control in type 2 diabetic subjects: a randomized double-blind controlled trial. Diabetes Care. 26, 1147-1152.

49.  Kawano, Y., Matsuoka, H., Takishita, S., Omae, T. (1998) Effects of magnesium supplementation in hypertensive patients: assessment by office, home, and ambulatory blood pressures. Hypertension. 32, 260-265.

50.  Witteman, J.C., Grobbee, D.E., Derkx, F.H. i sur. (1994) Reduction of blood pressure with oral magnesium supplementation in women with mild to moderate hypertension. Am. J. Clin. Nutr. 60, 129-135.

51.  Whelton, P.K., Klag, M.J. (1989) Magnesium and blood pressure: review of the epidemiologic and clinical trial experience. Am. J. Cardiol. 63, 26G-30G.

52.  Dickinson, H.O., Mason, J.M., Nicolson, D.J. i sur. (2006) Lifestyle interventions to reduce raised blood pressure: a systematic review of randomized controlled trials. J. Hypertens. 24, 215-233.

53. Appel, L.J., Moore, T.J., Obarzanek, E. I sur. (1997) A clinical trial of the effects of dietary patterns on blood pressure. N. Engl. J. Med. 336, 1117-1124.

54. Sacks, F.M., Appel, L.J., Moore, T.J. i sur. (1999) A dietary approach to prevent hypertension: A review of the Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH) Study. Clin. Cardiol. 22, 6-10.

55. Schwartz, G.L., Sheps, S.G. (1999) A review of the sixth report of the Joint National Committee on Prevention, Detection, Evaluation, and Treatment of High Blood Pressure. Curr. Opin. Cardiol. 14, 161-168.

56.  Ascherio, A., Hennekens, C., Willett, W.C. i sur. (1996) Prospective study of nutritional factors, blood pressure, and hypertension among US women. Hypertension. 27, 1065-1072.

57.  Peacock, J.M., Folsom, A.R., Arnett, D.K., Eckfeldt, J.H., Szklo, M. (1999) Relationship of serum and dietary magnesium to incident hypertension: the Atherosclerosis Risk in Communities (ARIC) Study. Ann. Epidemiol. 9,159-165.