Nedostatak u organizmu

Nedostatak pantotenske kiseline (vitamina B5) je izuzetno rijedak s obzirom na široku rasprostranjenost ovog vitamina u hrani. Međutim, može se javiti u stanjima kronične pothranjenosti, dok se većina saznanja o simptomima nedostatka vitamina B5 dobila istraživanjima gdje su se koristili antagonisti ovog vitamina (npr. ω–metil pantotenat).

Simptomi nedostatka vitamina B5 su: razdražljivost, umor, apatija, utrnulost, parestezija, grčevi u mišićima, hipoglikemija, povećana osjetljivost na inzulin, nemir, slabost, poremećaji sna, depresija, glavobolja, pogoršana koordinacija, mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, nadutost,kardiovaskularna nestabilnost, smanjena otpornost na infekcije, pogoršana funkcija nadbubrežne žlijezde, „sindrom gorućih nogu“.[1-12]

S obzirom na ulogu pantotenske kiseline, kao sastavnog dijela koenzima A, u metabolizmu masnih kiselina, proteina, ugljikohidrata, kolesterola, steroidnih hormona i acetilaciji lijekova, njen nedostatak negativno utječe upravo na navedene procese (utjecaj na metabolizam koenzima A, inzulina, glukagona, glukokortikoida,…). Neuromotorni i mentalni poremećaji, uključujući parestezije, slabost mišića, depresiju, kao simptomi nedostatka pantotenske kiseline, nastaju zbog uloge ovog vitamina u sintezi acetilkolina. Točnije, pantotenska kiselina je dio acetil-koenzima A, koji ima ulogu u sintezi ovog važnog neuroprijenosnika. Također, u stanju nedostatka pantotenske kiseline pogoršano je i stvaranje treonin acil estera u mijelinu. Gastrointestinalni poremećaji, kao simptomi nedostatka pantotenske kiseline, razvijaju se zbog smanjene aktivnosti pepsina i smanjenja lučenja želučane kiseline, dok se kardiovaskularna nestabilnost javlja zbog razvoja hipokalemije. Biokemijske abnormalnosti uključuju povećanje osjetljivosti na inzulin (utjecaj glukokortikoida), smanjene razine kolesterola u serumu i povećanje urinarnog izlučivanja 17-ketosteroida (pogoršana steroidogeneza), smanjenje acetilacije p-aminobenzojeve kiseline, sulfonamida i drugih lijekova (smanjenje aktivnosti acetil-CoA). Također, nedostatak pantotenske kiseline utječe na djelovanje nadbubrežne žlijezde (odsutnost eozinopenije koja se normalno javlja prilikom djelovanja adrenokortikotropnog hormona), a pojedina istraživanja na miševima su pokazala da nedostatak pantotenske kiseline može uzrokovati sijedenje kose. Davanje pantotenske kiseline je imalo povratan učinak, međutim, željena povratna reakcija nije primijećena u ljudi.[1-12]

Homopantotenat je antagonist pantotenske kiseline koji ima kolinergičan učinak sličan acetilkolinu. Primjenom tog antagonista primijećena je rijetka nuspojava, razvoj jetrene encefalopatije. Jetrena encefalopatija je poremećaj pri kojem se pogoršava funkcija mozga jer se u krvi nagomilavaju otrovne tvari, koje bi normalno jetra uklonila. Međutim, stanje se poboljšava dodatnim uzimanjem pantotenske kiseline.[1-12]

Jedan od rijetkih simptoma nedostatka vitamina B5 je i sindrom gorućih nogu (eng. Burning feet syndrome). Karakterizira se utrnućem nogu, osjećajem žarenja i boli u nogama,  koje se povećava toplinom, a smanjuje hladnoćom. Vitamini B skupine (npr. vitamini B1 i B3) mogu smanjiti simptome ovog sindroma, međutim, pokazalo se da samo pantotenska kiselina može u potpunosti izliječiti oboljelog. Ovaj sindrom je savršen primjer kako vitamini B skupine djeluju sinergistički i jedan je od razloga zašto mnogi znanstvenici smatraju da nedostatak vitamina B5 zapravo primarno predstavlja nedostatak vitamina B skupine općenito.[1-12]

Uzroci nedostatka vitamina B5

Nedostatak pantotenske kiseline se najčešće javlja u kombinaciji s nedostatkom vitamina B skupine, ali i ostalim vitaminima, u stanjima kronične pothranjenosti. Dakle, najčešći uzrok nedostatka ovog vitamina jest njegov nedovoljan unos hranom, ali to je izuzetno rijetko, s obzirom da je pantotenska kiselina široko rasprostranjena u hrani. Međutim, pojedina stanja povećavaju potrebu za ovim vitaminom, a uključuju trudnoću, pubertet, stariju dob, stres i alkoholizam. Također, opaženo je pojačano izlučivanje pantotenske kiseline u oboljelih od šećerne bolesti, dok je apsorpcija iste znatno smanjena u oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Stoga oboljeli od šećerne bolesti i uplanih bolesti crijeva pripadaju skupini kod koje postoji rizik od nedostatka ovog vitamina. Važno je napomenuti da gotovo svi simptomi nedostatka pantotenske kiseline nestaju uzimanjem iste.[1-12]

"Literatura"

1. Ball, G.F.M. (2004) Vitamins: Their Role in the Human Body, Blackwell Publishing Ltd, Oxford.

2. Bender, D.A. (1999) Optimum nutrition: thiamin, biotin and pantothenate. Proc. Nutr. Soc. 58, 427–433.

3. Bender, D.A. (2003) Nutritional biochemistry of the vitamins, Cambridge University Press, Cambridge.

4. Berdanier, C.D. (1998) Advanced Nutrition: Micronutrients, CRC Press, Boca Raton.

5. Combs, G.F.  (2008) The vitamins: fundamental aspects in nutrition and health, Elsevier Academic Press, Burlington.

6. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

7. Hodges, R.E., Ohlson, M.A., Bean, W.B. (1958) Pantothenic acid deficiency in man. J. Clin. Invest. 37, 1642-1657.

8. Hui, Y.H. (1991) Encyclopedia od food science and technology, John Wiley and sons, Inc., New York.

9. Macrae, R., Robinson, R.K., Sadler, M.J. (1993) Encyclopaedia of food science, food technology and nutrition, Academic Press, London.

10. McDowell, L.R. (2000) Vitamins in animal and human nutrition, Iowa State University Press, Iowa.

11. Shils, M., Olson, J.A., Shike, M., Ross, A.C. (1999) Modern Nutrition in Health and Disease,  Williams & Wilkins, Baltimore.

12. Zempleni, J., Rucker, R.B., McCormick, D.B., Suttie, J.W. (2007) Handbook of vitamins, CRC Press Taylor & Francis Group, Boca Raton.