Izvori

Hrana

Izvori biotina: pivski kvasac, jetra, bubrezi, piletina, sardine, skuša, losos, kamenice, jaja, orašasti plodovi (bademi, kikiriki, orasi, indijski oraščić), maslac od orašastih plodova, mlijeko i mliječni proizvodi, mahunarke, cvjetača, integralne žitarice, mekinje, gljive, banane i matična mliječ.

Biotin se nalazi skoro u svim namirnicama, no u mnogo manjim količinama nego ostali vitamini B skupine, a javlja se vezan za proteine ili u obliku biocitina. Biološka dostupnost biotina je niska ili značajno varira, ovisno o namirnici, odnosno, obliku biotina koji se u njoj nalazi. Većina se biotina u namirnicama životinjskog podrijetla, orašastim plodovima, žitaricama i kvascu nalazi vezana za proteine, dok se veći postotak slobodnog, nevezanog oblika nalazi u povrću, voću, mlijeku i mekinjama. Količine biotina koje se nalaze u žitaricama ovise o vrsti, sezoni i prinosu, točnije, odnosu endosperma i perikarpa. Uvjeti žetve, godina žetve, obrada nakon žetve i uvjeti skladištenja također utječu na sadržaj biotina i njegovu biološku dostupnost. Meso i riba sadrže biotin male biološke dostupnosti, dok kvasac i alfalfa sadrže biotin najveće biološke dostupnosti. Skoro sav biotin u majčinom mlijeku je u slobodnom obliku, pa je on gotovo u potpunosti biološki dostupan dojenčetu. Također, bakterije koje obitavaju u našim crijevima sintetiziraju biotin, no nije još poznato da li ga one otpuštaju, odnosno, da li ga ljudski organizam može apsorbirati u značajnijim količinama.[1-7]

Avidin je glikoprotein koji se nalazi u sirovim jajima, a koji nepovratno veže biotin i sprječava njegovu apsorpciju, a time i smanjuje njegovu biološku dostupnost. Međutim, avidin je nestabilan pod utjecajem topline, pa se toplinskom obradom jaja poništava negativan utjecaj avidina na apsorpciju ovog vitamina.[1-7]

Dodaci prehrani i obogaćivanje hrane

Biotin je dostupan u multivitaminskim pripravcima, pripravcima vitamina B kompleksa, ali i kao zaseban pripravak ovog vitamina. U dodacima prehrani se obično nalazi u obliku D-biotina ili kao ekstrakt kvasca. Hrana se obično njime ne obogaćuje, no dodaje se u dječju hranu i dojenačke formule.[1-6]

"Literatura"

1. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

2. McDowell, L.R. (2000) Vitamins in animal and human nutrition, Iowa State University Press, Iowa.

3. Zempleni, J., Rucker, R.B., McCormick, D.B., Suttie, J.W. (2007) Handbook of vitamins, CRC Press Taylor & Francis Group, Boca Raton.

4. Ball, G.F.M. (2004) Vitamins: Their Role in the Human Body, Blackwell Publishing Ltd, Oxford.

5. Ball, G.F.M. (2006) Vitamins in foods: Analysis, Bioavailability and Stability, Taylor & Francis Group, Boca Raton.

6. Institute of Medicine (U.S.). Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes,Institute of Medicine (U.S.). Panel on Folate, Other B Vitamins, and Choline, Institute of Medicine (U.S.). Subcommittee on Upper Reference Levels of Nutrients (1998) Dietary reference intakes for thiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, folate, vitamin B12, pantothenic acid, biotin and choline, National Academy Press, Washington.

7. Said, H.M. (1999) Biotin bioavailability and estimated average requirement: why bother?. Am. J. Clin. Nutr. 69, 352-353.