Dojilje

Dojilja tijekom prvih 6 mjeseci u mlijeku izluči približno 500 kcal/dan, a u drugih 6 mjeseci 400 kcal/dan od čega je oko 5% kcal proteina, 50% kcal masti i 38% kcal ugljikohidrata. Zbog toga se dojiljama u prvih 6 mjeseci preporuča veći energetski unos za 330 kcal, dok se u drugih 6 mjeseci preporuča povećani unos od 400 kcal. ^[1-4]

Pretjerano nakupljanje tjelesne mase u trudnoći uzrok je pretjeranog zadržavanja povećane mase nakon poroda. Međutim, dojenje tijekom najmanje 6 mjeseci smanjuje rizik od njenog dugotrajnog zadržavanja pogotovo ako se energetski unos održava od 1800 do 2200 kcal na dan.^[1-3]

Kako bi se nakon poroda potaknuo gubitak tjelesne mase majkama se savjetuje dojenje kroz minimalno 6 mjeseci te umjerena i kontinuirana tjelesna aktivnost zajedno sa kvalitetnom prehranom. Strogo ograničenje unosa energije se ne smatra potrebnim jer nedostatna prehrana utječe na smanjenu produkcije mlijeka te narušava majčino zdravlje. Naime, smanjenjem unosa makro i mikro nutrijenata neće se smanjiti kvaliteta majčinog mlijeka jer će se svi potrebni nutrijenti crpiti iz majčinih zaliha te će se ugroziti njen nutritivni status. U pretilih dojilja smanjenje tjelesne mase od 2 kg na mjesec, oko 0.5 kg na tjedan, na utječe na produkciju mlijeka.^[3,5]

Ugljikohidrati

Dnevni unos ugljikohidrata potrebno je održavati u rasponu od 45% do 65% cjelodnevnog energetskog unosa. Smatra se da je potrebno dnevno unijeti minimalno oko 210 g ugljikohidrata kako bi spriječila ketoza. Adekvatan unos vlakna za dojilje je u količini od 29 g/dan. Povećane potrebe za vlaknima te povećani unos složenih ugljikohidrata lako se može zadovoljiti konzumacijom žitarica i proizvoda od žita cjelovitog zrna, leguminoza, grahorica, sjemenki, orašastih plodova, sušenog voća i korjenastog povrća. ^[4,6,7]

Proteini

Dojiljama je potrebno oko 15 g proteina na dan za proizvodnju mlijeka u prvih 6 mjeseci, dok u drugih oko 12 g proteina. Stoga preporučeni unos proteina je uvećan s osnovnih potreba od 0,8 g/kg TM na 1,3 g/kg TM (povećanje od oko 60%) što u konačnici znači da je potrebno unijeti oko 25 g proteina više nego uobičajeno. Naime već oko 10 g proteina sadrži 1 šalica mlijeka i mliječnih proizvoda, 2 jaja, 50 g ribe, 40 g piletine, 35 g nemasnog crvenog mesa, 30 g sira, 4 kriške kruha, 100 g riže, 50 g grahorica i leguminoza. Dodajući ove namirnice u svoju dosadašnju prehranu kroz sve obroke lako se zadovolji potreba za dodatnim unosom proteina. ^[4,6,7]

Masti

Preporuke za unosom masti dojilja su jednake kao i za većinu populacijski skupina. Unos masti ovisi o energetskoj potrebi, a kreće se između 20-35% cjelodnevnog energetskog unosa. S obzirom na vrstu masnih kiselina koje prevladavaju u mastima preporuča se održati unos zasićenih masnih kiselina ispod 10% cjelodnevnog energetskog unosa. Adekvatan unos nezasićenih masnih kiselina bitan je za održavanje zdravlja. Preporuka za adekvatan unos ω-6 i ω-3 nezasićenih masnih kiselina je 13 g/dan, oko 5-10% cjelodnevnog energetskog unosa, odnosno 1.4 g/dan, oko 0.6-1.2% cjelodnevnog energetskog unosa. ^[4]

Potrebe za mikronutrijentima su raznolike i prvenstveno ovise fiziološkim funkcijama u organizmu. Iako se neadekvatan unos vitamina i mineralnih tvari u mlijeku nadoknadi iz majčinih zaliha smatra se da smanjeni unos vitamina A, tiamina, riboflavina, vitamina B₆, vitamina B₁₂, joda i selena utječe na sastav majčinog mlijeka. Potrebe za unosom tiamina, riboflavina, vitamina D, vitamina K, kalcija, kalija, natrija, fosfora, klora, fluora i molibdena su jednake tijekom dojenja kao i u trudnoći. Tijekom dojenja u odnosu na trudnoću smanjuju se potrebe za unosom niacina, folata i željeza, dok su povećane potrebe za preostalim vitaminima i mineralnim tvarima. Manjak nutrijenata može se lako nadoknaditi njihovim povećanim unosom ili suplementacijom. ^[1,8-12]

Vitamin A

Smanjeni unos vitamina A povezan je sa smanjenim rastom i razvojem, smanjenom koštanom masom, kompromitiranim imunološkim sustavom te kasnije s komplikacijama u reproduktivnom zdravlju. Koncentracija vitamina A u majčinom mlijeku ovisi o status vitamina A u dojilje. Preporučeni unos je 1300 μg na dan. Ukoliko postoji dokazani manjak vitamina A potrebna je njegova suplementacija. Nakon 6 mjeseci kada se počinje uvoditi kruta hrana majčine potrebe za vitaminom A se smanjuju. ^[5,8,13,14]

Vitamin D

Koncentracija 25-hidroksivitamina D u mlijeku povezana je sa statusom i unosom vitamina D u dojilje. Status vitamina D u dojenčeta ne ovisi o koncentraciji vitamina D u mlijeku osim ako se dojilja ne suplementima s izrazito visokim dozama (4000 IU/dan). Nakon poroda u narednih 8 mjeseca postepeno se iscrpljuju zalihe vitamina D u dojiljama što može našteti njenim fiziološkim funkcijama. U situacijama kada majka ima neadekvatan status vitamina D potrebna je suplementacija novorođenčeta. Kako bi se smanjio manjak vitamina D u dojilje preporuča se redovno izlaganje suncu 15-20 minuta na dan i adekvatna prehrana, a u dojilja koje ne konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, jaja i ribu potrebno je uzeti u obzir suplementaciju od oko 10 μg na dan. ^[5,11,13,14]

Kalcij

Tijekom dojenja, kao i u trudnoći, povećana je apsorpcija kalcija iz gastrointestinalnog trakta. Stoga unos kalcija od 1000 mg na dan je dovoljna te povećani unos kalcija ne utječe na promjenu mineralne gustoći kosti, već je ona povezana s lučenjem paratiroidnog hormona. Iako je primjećeno smanjenje mineralne gustoće kostiju u dojilja tri mjeseca nakon odbijanja dojenčeta od sise mineralna gustoća se povraća u stanje kakvo je bilo prije. ^[11,14]

Željezo

Željezo se navodi kao jedan od mirkonutrijenata čije su potrebe snižene tijekom dojenja u odnosu na reproduktivno razdoblje i trudnoću. Naime tijekom dojenja još nije prisutna menstruacija niti je prisutan povećani gubitak krvi. ^[1,12]

Jod

Unos joda, osim tijekom trudnoće, izrazito je bitan u prve dvije godine rasta i razvoja djeteta kada se odvija velika dioba neuralnih stanica u mozgu. Stoga smatra se da je on izrazito bitan za pravilan mentalni i kognitivni razvoj djeteta. Nedostatak joda može dovesti do pojave guše, hipotireoze, mentalne disfunkcije, smanjenog rasta. Obogaćivanjem soli jodom sprječava se nastanak njegovog deficita, a na hrvatskom tržištu postoji sol koja prema zakonu mora sadržavati jod u količini od 15 do 23 mg na kilogram proizvoda. ^[5,13,15,16]

Potreba za unosom tekućine tijekom laktacije je povećana u odnosu na žene koje nisu trudne niti doje. Preporučeni unos tekućine je 3,8 L na dan. Od toga je potrebno unositi oko 13 čaša (250 mL) tekućine uzimajući u obzir vodu, mineralnu vodu, gazirana i negazirana bezalkoholna pića, voćne sokove, kavu i čaj. S time da se prednost daje vodi, a preporuča se mani unos zaslađenih pića. Preostali dio unosa tekućine nadoknađuje se iz hrane poput juha, variva, mlijeka i mliječnih proizvoda, svježeg i prerađenog voća te povrća. Također, savjetuje unos najmanje 1 čaše vode tijekom samog dojenja. ^[10]

Smatra se da je unos kofeina povezan s nemirom i razdražljivošću dojenčadi. Međutim, unos od 2-3 šalice piće koje sadrže kofein, poput kave, čaja, gaziranih napitaka i energetskih pića, neće imati utjecaj na ponašanje dojenčadi.^[17]

Konzumacija alkohola se ne preporuča dok nije uspostavljen pravilan ritam hranjenja dojenčadi, što otprilike traje oko 3 mjeseca. Nakon 3 mjeseca može se konzumirati jedno piće na dan 4 sata prije dojenja.^[17]

Svim dojiljama preporuča se raznovrsni unos namirnica iz svih skupina hrane. Kako bi educirali dojilje Amerikanci su razvili ˝MyPlate˝ (Tanjur zdrave prehrane) koji je zamijenio popularni ˝MyPyramid˝ (Piramida pravilne prehrane) s posebnim preporukama za dojilje. ^[17]

Voće i povrće – Unos neka bude sezonski i raznolik te neka uključuje tamnozeleno lisnato, grahorice i leguminoze.

Žitarice – Pola unosa žitarica i proizvoda od žita neka bude od žitarica cjelovitog zrna.

Mlijeko i mliječni proizvodi – Izaberite obrano mlijeko i mliječne proizvode. Mogu se konzumirati obogaćeni mliječni proizvodi s vitaminima i mineralnim tvarima ukoliko postoje na tržištu.

Izvori proteina – Izvor proteina neka budu raznoliki, a prvenstvo se daje ribi, peradi, nemasnom crvenom mesu, grahoricama, soji, orašastim plodovima i sjemenka.

Izvor masti – Zamijeniti uporabu masti sa biljnim uljima gdje je to moguće. Koristiti orašasto voće, avokado, masline i sjemenke kao izvor masti.

Smanjiti unos praznih kalorija – Namirnice koje sadrže tzv. prazne kalorije su zapravo one koje su energetski bogate, a imaju mali udio vitamina, mineralnih tvari i drugih bioaktivnih komponenata. U takvu hrana pripadaju slatkiši, zaslađene žitarice, deserti, biskviti, pržena hrana, zaslađeni sokovi…

Česta pitanja u svezi prehrane dojilje postavljaju se oko toga što dojilja može jesti, a da dijetu ne izaziva nadimanje i kolike.

Postoji mogućnost od pojave kolika kod dojenčadi čije majke konzumiraju kravlje mlijeko i proizvode od kravljeg mlijeka, luk te više od jednog serviranja kupusnjača (brokula, cvjetača, kelj, prokula, kupus). Smanjena pojava kolika uočena je u dojenčadi čije majke su prakticirale hipoalergenu prehranu tj. iz prehrane su uklonile mlijeko i mliječne proizvode, jaja, ribu, soju, pšenicu i proizvode od pšenice te orašasto voće i kikiriki. Međutim, s druge strane postoje studije koje tvrde da unos kravljeg mlijeka, orašastog voća i povrća ne utječu na pojavu kolika. ^[18-21]

Potrebno je uzeti u obzir da je svako dojenče organizam za sebe te će drugačije reagirati na prehrambeni unos majki. Zato u koliko se pojave kolike ili nadimanje bilo bi dobro ukloniti te namirnica iz prehrane dok se probava dojenčeta ne regulira. Svakako se ne treba odjednom eliminirati više namirnica iz prehrane jer se ne može odrediti točan uzrok nastanka kolika. Isto tako izbacivanjem više namirnica iz prehrane sama prehrana postaje jednolična i nedostatna za potrebe dojilje. Nakon smirivanja probavnih problema eliminirana namirnica se može vratiti u prehranu jer se sam probavni trakt dojenčeta razvija i sazrijeva s vremenom te će kasnije možda podnositi ono što mu je prvobitno smetalo.

1. Allen, L.H. (2012) Maternal nutrient metabolism and requirements in pregnancy and lactation. U: Present knowledge in nutrition, 10. izd. (Erdman, J.W., Macdonald, I.A., Zeisel, S.H.), Wiley-Blackwell, Danvers, 631-646.
2. Kac, G., Benício, M.H., Velásquez-Meléndez, G., Valente, J.G., Struchiner, C.J. (2004) Breastfeeding and postpartum weight retention in a cohort of Brazilian women. J. Clin. Nutr. 79(3), 487-493.
3. Baker, J.L., Gamborg, M., Heitmann, B.L., Lissner, L., Sørenden, T.I.A., Rasmussen, K.M. (2008) Breastfeeding reduces postpartum weight retention. J. Clin. Nutr. 88(6), 1543-1551.
4. IOM (2002/2005) Dietary Reference Intakes for Energy, Carbohydrate, Fiber, Fat, Fatty Acids, Cholesterol, Protein, and Amino Acids. IOM – Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC.
5. Van Raaij, J.M.A., De Groot, L.C.P.G.M. (2012) Pregnancy and lactation. U: Nutrition and Metabolism, 2. izd. (Lanham-New, S.A., Macdonald, I.A., Roche, H.M.), John Wiley & Sons, Ltd, Oxford, 118-134.
6. USDA (2011) USDA National Nutrient Database for Standard Reference, Release 24. Nutrient Data Laboratory. USDA – U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. >http://www.ars.usda.gov/ba/bhnrc/ndl<.
7. Kaić-Rak, A., Antonić, K (1990) Tablice o sastavu namirnica i pića. Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, Zagreb.
8. IOM (2001) Dietary Reference Intakes for Vitamin A, Vitamin K, Arsenic, Boron, Chromium, Copper, Iodine, Iron, Manganese, Molybdenum, Nickel, Silicon, Vanadium, and Zinc. IOM – Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC.
9. IOM (1999) Dietary Reference Intakes for Thiamin, Riboflavin, Niacin, Vitamin B6, Folate, Vitamin B₁₂, Pantothenic Acid, Biotin, and Choline. IOM – Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC.
10. IOM (2004) Dietary intakes for water, potassium, sodium, chloride, and sulfate. IOM – Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC.
11. IOM (2011) Dietary Reference Intakes for Calcium and Vitamin D. IOM – Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC.
12. IOM (1993) Iron Deficiency Anemia: Recommended Guidelines for the Prevention, Detection, and Management among US Children and Women of Child Bearing Age. IOM – Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. National Academies Press, Washington, DC.
13. Wahlqvist, M.L., Tienboon, P. (2012) Growth and ageing. U: Nutrition and Metabolism, 2. izd. (Lanham-New, S.A., Macdonald, I.A., Roche, H.M.), John Wiley & Sons, Ltd, Oxford, str. 135-170.
14. FAO/WHO (2004) Vitamin and mineral requirements in human nutrition, 2. izd.. FAO – Food and Agriculture Organization of the United Nations. WHO – World Health Organization, Geneva
15. Hrvatska Agencija za Hranu (2009) Radna grupa za donošenje znanstvenog mišljenja o važnosti konzumiranja jodirane soli u RH. Znanstveno mišljenje o važnosti konzumiranja jodirane soli u RH. HAH – Hrvatska agencija za hranu. Online: http://www.hah.hr.
16. Pravilnik o soli (2011) Narodne novine 89, Zagreb.
17. USDA (2013) Tips for breastfeeding moms. USDA – U.S. Department of Agriculture, Food and Nutrition Service, Washington, D.C.
18. Hill, D.J., Roy, N., Heine, R.G., Hosking, C.S., Francis, D.E., Brown, J., Sadowsky, J., Carlin, J.B. (2005) Effect of a low-allergen maternal diet on colic among breastfed infants: a randomized, controlled trial. Pediatrics 116(5), 709-715.
19. Evans, R.W., Ferqusson, D.M., Allardyce, R.A., Taylor, B. (1981) Maternal diet and infantile colic in breast-fed infants. Lancet 20 (1), 1340-1342.
20. Lust, K.D., Brown, J.E., Thomas, W. (1996) Maternal intake of cruciferous vegetables and other foods and colic symptoms in exclusively breast-fed infants. Am. Diet Assoc. 96(1), 46-48.
21. Iacovou, M., Ralston, R.A., Muir, J., Walker, K.Z., Truby, H. (2012) Dietary management of infantile colic: a systematic review. Child. Health J. 16(6), 1319-1331.