Izvori

Hrana

Izvori kalcija su: mlijeko, jogurt, sir, povrće (kelj, brokula, kupus, špinat, repa, rabarbara, blitva), morski plodovi, posebno losos, sardine (s kostima), školjke, zob, mahunarke i proizvodi od mahurnarka, posebno tofu, sušeno voće (šljive) i orašasti plodovi.

Istraživanja pokazuju da se između 20 % i 50 % kalcija iz hrane apsorbira, no poznato je da neke tvari pojačavaju ili smanjuju apsorpciju kalcija. Fitati (fitična kiselina ili mioinozitol heksafosfat) inhibiraju apsorpciju kalcija, vežući kalcij i time smanjujući njegovu biološku dostupnost. Fitati se mogu razgraditi enzimom, fitazom, koja oslobađa vezani kalcij koji se dalje može slobodno apsorbirati. Međutim, navedeno se događa u donjoj trećini tankog crijeva i debelom crijevu, područjima koja nisu toliko aktivna u smislu apsorpcije kalcija.  Također, kvasac sadrži fitazu koja može razgraditi fitičnu kiselinu u žitaricama tijekom fermentacije, čime se snižava količine same fitične kiseline u kruhu i drugim fermentiranim proizvodima. Oksalati i tanini imaju također isti učinak na apsorpciju kalcija. Oksalna kiselina (oksalat) se nalazi u većim količinama u špinatu i rabarbari, a pojačava i izlučivanje kalcija fecesom. Stoga se povrće, kao što je špinat i blitva, ne smatraju dobrim izvorom kalcija, iako ga sadrže. Visok unos natrijeva klorida povećava gubitak kalcija urinom, dok kofein uzrokuje kratkotrajno povećanje gubitka kalcija urinom. Magnezij i cink mogu smanjiti apsoprciju kalcija, zbog sličnosti apsorpcijskih procesa.  Neapsorbirane masne kiseline mogu ometati apsorpciju kalcija stvaranjem netopljivih kalcijevih sapuna, kompleksa masnih kiselina i kalcija, koji se ne mogu apsorbirati i izlučuju se fecesom. Proteini mogu poboljšati apsorpciju kalcija, no također i povećati urinarno izlučivanje istog. Točnije, s povećanjem unosa proteina povećava se i izlučivanje kalcija. Ključ je u odgovarajućem unosu kalcija, na koji ne bi veći unos proteina imao značajan utjecaj. Vitamin D poboljšava apsorpciju kalcija, a kalcij se iz mlijeka i mliječnih proizvoda dobro apsorbira zbog laktoze i proteina koji se u takvim proizvodima nalaze. Naime, kazein, glavni protein u mlijeku, ima brojne fosforilirane serinske aminokiselinske ostatke koji su negativno nabijeni i omogućavaju vezanje kalcija na iste. Laktalbumin, drugi protein u mlijeku, također može vezati kalcij, a razgradnjom navedenih proteina u crijevima oslobađa se kalcij koji je bio na njih vezan i koji se dalje apsorbira.[1-8]

Dodaci prehrani i obogaćivanje hrane

Kalcij se u dodacima prehrani javlja u obliku kalcijeva karbonata, kalcijeva acetata, kalcijeva laktata, kalcijeva glukonata, kalcijeva citrata, kalcijeva monofosfata i dr. Apsorpcija kalcija iz dodataka prehrani varira, ovisno o kojoj se soli kalcija radi. Pokazalo se da se apsorbira 39 % ± 3 % kalcija iz kalcijeva karbonata, 32 % ± 4 % iz kalcijeva acetata, 32 % ± 4 % iz kalcijeva laktata, 30 % ± 3 % iz kalcijeva citrata te 27 % ± 3 % iz kalcijeva glukonata. Apsorpcija kalcijeva karbonata ovisi o želučanoj kiselini, pa se taj oblik kalcija uspješnije apsorbira kada se uzima s hranom, dok se kalcijev citrat jednako uspješno apsorbira kada se uzima s hranom ili bez nje. Također, količina apsorbiranog kalcija ovisi o količini unešenog kalcija. Naime, s povećanjem količine kalcija postotak apsorbiranog kalcija se smanjuje. Apsorpcija je najveća pri dozama manjim od 500 mg, pa ako se uzima npr. 1,000 mg kalcija dnevno, najbolje bi bilo podijeliti dozu i uzeti po 500 mg dva puta na dan. Kalcijev karbonat koji se dobiva iz prirodnih izvora, kao što su fosilizirane školjke ili dolomit, može biti kontaminiran aluminijem i olovom. Unatoč činjenici da kalcij inhibira crijevnu apsorpciju olova i odgovarajuće količine kalcija štite od toksičnosti olova, ovakvi pripravci se, kao takvi, ne bi trebali koristiti. Međutim, brojni stručnjaci preporučuju da se kalcij primarno unosi hranom, zbog tvari koji se u toj hrani nalaze, a pomažu našem organizmu da uspješno iskoristi kalcij.

Kalcijem se obogaćuju voćni sokovi, žitarice i žitarice za doručak. Kalcijev citrat malat se koristi za obogaćivanje sokova, jer je to oblik kalcija koji se dobro apsorpbira, a za tu svrhu često se koristi i kalcijev fosfat, zbog visoke topljivosti u vodi. Kalcijev laktat se također koristi za obogaćivanje hrane, zbog stabilnosti i neutralnog okusa.[1-12]

"Literatura"

1. Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine (1997) Dietary reference intakes for calcium, phosphorus, magnesium, vitamin D and fluoride, National Academy Press, Washington.

2. Kroner, Z. (2011) Vitamins and Minerals, Greenwood, Santa Barbara.

3. FAO/WHO (2001) Human Vitamin and Mineral Requirements, Online: ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/004/y2809e/y2809e00.pdf.

4. Berdanier, C.D. (1998) Advanced Nutrition: Micronutrients, CRC Press, Boca Raton.

5. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

6. DiSilvestro, R. (2005) Handbook of Minerals As Nutritional Supplements, CRC Press, Boca Raton.

7. Medić-Šarić, M., Buhač, I., Bradamante, V. (2000) Vitamini i Minerali: Istine i Predrasude, Hoffman LaRoche, Zagreb.

8. Kumar, V., Sinha, A.K., Makkar, H.P.S., Becker, K. (2010) Dietary roles of phytate and phytase in human nutrition: A review. Food Chemistry. 120, 945–959.

9.  Straub, D.A. (2007) Calcium supplementation in clinical practice: a review of forms, doses, and indications. Nutr. Clin. Pract. 22, 286-296.

10. Andon, M.B., Peacock, M., Kanerva, R.L., De Castro, J.A.S. (1996) Calcium absorption from apple and orange juice fortified with calcium citrate malate (CCM). J. Am. Coll. Nutr. 15, 313-316.

11.  Weaver, C.M., Proulx, W.R., Heaney, R. (1999) Choices for achieving adequate dietary calcium with a vegetarian diet. Am. J. Clin. Nutr. 70, 543S-548S.

12.  Bourgoin, B.P., Evans, D.R., Cornett, J.R., Lingard, S.M., Quattrone, A.J. (1993) Lead content in 70 brands of dietary calcium supplements. Am. J. Public Health. 83, 1155-1160.

13.  Ross, E.A., Szabo, N.J., Tebbett, I.R. (2000) Lead content of calcium supplements. JAMA.284, 1425-1429.