Utjecaj na bolesti i zdravlje

Autizam

Istraživanja pokazuju da vitamin B6 može pomoći djeci koja boluju od autizma, posebno u kombinaciji s magnezijem. Vitamin B6 i magnezij pomažu u smanjenju simptoma autizma kao što su problemi u komunikaciji i loša kontrola emocija. Pokazalo se da velik dio djece nema potrebne enzime za pretvorbu piridoksina i piridoksala u piridoksal-fosfat, aktivan oblik ovog vitamina te da se visoke doze vitamina B6 mogu povezati s 75 %-tnim poboljšanjem, od kojih su neki dramatični (npr. da prvi puta govore). Oboljeli su također pokazali bolji kontakt očima, smanjenu učestalost emotivnih ispada te su se i smetnje u govoru, snu i interakciji s drugom djecom smanjile. Iako nisu bili izliječeni, njihov život i funkcioniranje unutar uobičajenih životnih situacija je bilo poboljšano i to u 50 % slučajeva. Istraživanja su pokazala da su doze od 100 do 700 mg magnezija i 75 do 800 mg piridoksina dnevno u ovom slučaju učinkovite. Veće doze magnezija i vitamina B6 imale bi neželjene nuspojave (npr. dijareja) te se ne preporučuju.[1-3]

Bubrežni kamenci

Istraživanja pokazuju da dnevne doze od 40 mg (ili više) vitamina B6 smanjuju rizik od bubrežnih kamenaca za oko 65 %. Međutim, zanimljivo je da je povezanost vitamina B6 i smanjenja rizika od bubrežnih kamenaca pronađena u žena, dok u muškaraca ovaj se vitamin ne može povezati sa smanjenjem rizka od bubrežnih kamenaca. Također, pokazalo se da doze vitamina B6 iznad 100 mg smanjuju povećane razine urinarnog oksalata, važnog čimbenika u stvaranju bubrežnih kamenaca.[4-6]

Imunološki sustav

Istraživanja su pokazala da se niske razine vitamina B6 mogu povezati s pogoršanom funkcijom imunološkog sustava, posebno u starije populacije. Naime, nedostatak vitamina B6 se može povezati sa smanjenom proizvodnjom posebnih imunoloških stanica, limfocita, a također i sa smanjenom proizvodnjom važnog proteina imunosnog sustava, interleukina. Potrebno je napomenuti da se obnovom razina vitamina B6 normalizira proliferacija limfocita i proizvodnja interleukina, što dakle znači da je vitamin B6 važan za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava. Moguće objašnjenje ove pojave je smanjena aktivnost posebnog enzima, serin hidroksimetiltransferaze, koji je ovisan o vitaminu B6. Ovaj enzim je od velike važnosti u procesima proizvodnje C-1 jedinica koje su potrebne za sintezu nukelinskih kiselina, a istraživanja su pokazala da se s nedostatkom vitamina B6 smanjuje i brzina proizvodnje tih C-1 jedinica. Posljedica nedostatka vitamina B6 ili inhibicije enzima serin hidroksimetiltransferaze  je smanjena sinteza nukelinskih kiselina, posebno u stanicama koje se brzo dijele te smanjena sinteza mRNA, a time i proteina. Prema tome, nedostatak vitamina B6 uzrokuje navedene metaboličke poremećaje koji su odgovorni za pogoršanje funkcioniranja urođenog i stečenog imuniteta. Međutim, navedeno ima i dobre strane. Naime, kombinacija deoksipiridoksina (antagonista vitamina B6) i imunosupresiva ili lijekova koji se koriste u kemoterapiji mogla bi biti učinkovita u slučajevima transplantacije organa ili terapije imunosupresivima. Također, aktivnost serin hidroksimetiltransferaze limfocita bi mogla biti izvrstan indikator procjene djelotvornosti imunosupresivnih i genotoksičnih tvari te lijekova koji bi se koristili u kemoterapiji.[7-9]

Kardiovaskularne bolesti

Umjereno povećane razine homocisteina u krvi su čimbenik rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Tijekom probave proteina nastaju aminokiseline, uključujući metionin, a homocistein je intermedijer u metabolizmu metionina. Homocistein se metabolizira na dva načina, odnosno, homocistein se u našem organizmu pretvara natrag u metionin, za što su potrebni vitamini B9 i B12, ili se pretvara u cistein, za što je potreban vitamin B6. Nekoliko istraživanja je pronašlo povezanost niskih razina vitamina B6 i povećanih razina homocisteina u krvi, a time i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.  Na primjer, pokazalo se da žene koje u prosjeku uzimaju 4,6 mg vitamina B6 dnevno imaju smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti za 67 % u usporedbi sa ženama koje uzimaju u prosjeku 1,1 mg ovog vitamina dnevno. Vitamin B6 je također uspješan u smanjenju razina homocisteina i u kombinaciji s vitaminima B9 i B12. Međutim, pojedina istraživanja ne povezuju vitamin B6 sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, iako ta ista nalaze da ovaj vitamin smanjuje razine homocisteina. Također, istraživanja su pokazala da nedostatak vitamina B6 može uzrokovati razvoj hipertenzije, koja se normalizira unutar 24 h nakon primjene ovog vitamina (5 mg po kilogramu tjelesne težine).[10-16]

Neurološko zdravlje

Pojedina istraživanja su povezala smanjene razine vitamina B6, B9 i B12, a time i povećane razine homocisteina, s kognitivnim propadanjem u starijoj populaciji ili u oboljelih od Alzheimerove bolesti. Međutim, većina istraživanja pokazuje da se više razine vitamina B6 mogu povezati s boljom memorijom, ali ne i s raspoloženjem te boljim rezultatima na kognitivnim testiranjima. Pokazalo se također u većini istraživanja da kombinacija vitamina B6, B9 i B12 nema utjecaja na kognitivnu funkciju u ljudi s normalnom kognitivnom funkcijom ili demecijom (pogoršanom kognitivnom funkcijom). Nadalje, nije poznato da li se marginalan nedostatak vitamina B skupine, koji je čest u starijoj populaciji, može povezati s poremećajima kognitivne funkcije, pa su stoga potrebna daljnja istraživanja. Poznato je da vitamin B6 ima ulogu u sintezi neuroprijenosnika serotonina i norepinefrina, odnosno, da je  enzim zadužen za te procese ovisan o njegovog aktivnom obliku, piridoksal-fosfatu. Upravo se iz tog razloga pretpostavlja da nedostatak vitamina B6 može uzrokovati depresiju. Međutim, ne postoje još čvrsti dokazi da vitamin B6 može pomoći u izlječenju depresije, iako ima terapeutski učinak u žena u premenopauzi.[10,17-22]

Sindrom karpalnog tunela

Sindrom karpalnog tunela je čest i vrlo bolan poremećaj uzrokovan pritiskom na medijani živac koji prolazi između kostiju i ligamenata šake. Pritisak uzrokuje slabost, bol i peckanje, a sindrom se često javlja kod ljudi koji ponavljaju radnje rukama, kao što su stolari i daktilografi. Istraživanja su već pokazala da je nedostatak vitamina B6 moguć uzrok ovog sindroma te da doze od 100 do 200 mg dnevno mogu pomoći u smanjenju simptoma. Međutim, istraživanja nisu pronašla točnu povezanost vitamina B6 i sindroma karpalnog tunela te se također nisu pokazala značajna poboljšanja oboljelog.[10,23-26]

Zdravlje žene

Vitamin B6 ima važnu ulogu u zdravlju žena. Poznato je da visoke doze oralnih kontraceptiva imaju mnogo nuspojava, od kojih su depresija i pogoršana tolerancija na glukozu najčešće. Također, dokumentiran je pogoršan metabolizam triptofana i pojačano urinarno izlučivanje ksanturenske i kinurenske kiseline. Međutim, u žena koje uzimaju oralne kontraceptive uzrok pogoršanog metabolizma triptofana nije nedostatak vitamina B6, iako se dodatnim uzimanjem ovog vitamina on poboljšava. Naime, poseban enzim kinureninaza, koja katalizira reakciju pretvorbe kinurenina u antranilnu kiselinu u metabolizmu triptofana, je ovisna o vitaminu B6. Aktivno mjesto ovog vitamina čini piridoksal-fosfat, a uz glavnu, navedenu,  reakciju odvija se i druga, transaminacija, koja rezultira piridoksamin-fosfatom u aktivnom mjestu enzima, čime enzim gubi aktivnost. Metaboliti estrogena su zapravo kompetitivni inhibitori ovog enzima, a aktivnost kinureninaze se vraća dostatnim količinama vitamina B6, odnosno njegovog aktivnog oblika, piridoksal-fosfata. Poboljšanje metabolizma triptofana je bitno jer on sudjeluje u sintezi serotonina, neuroprijenosnika zaslužnog za dobro raspoloženje. Drugi najčešći simptom oralnih kontraceptiva je pogoršana tolerancija na glukozu. Jedno objašnjenje ovog simptoma uključuje povezanost s povećanim koncentracijama ksanturenske kiseline u plazmi, koja tvori biološki inaktivan kompleks s inzulinom. Poboljšanje je vidljivo nakon primjene vitamina B6 zbog (re)aktivacije enzima kinureninaze nakon transaminacije, kako je već objašnjeno. Drugo objašnjenje pogoršane tolerancije na glukozu prilikom uzimanja oralnih kontraceptiva uključuje pojačano stvaranje kvinolinske kiseline kao rezultat pogoršanja aktivnosti kinureninaze. Naime, kvinolinska kiselina je inhibitor fosfoenolpiruvat karboksikinaze, ključnog enzima u procesu glukoneogeneze, metaboličkog puta kojim se sintetizira glukoza. Brojna istraživanja su pokazala da vitamin B6 može u dozama od 100 do 150 mg dnevno smanjuje najčešće nuspojave oralnih kontraceptiva, depresiju i pogoršanu toleranciju na glukozu. Druga važna uloga vitamina B6 uključuje njegovu povezanost sa smanjenjem simptoma premenstrualnog sindroma. Premenstrualni sindrom (PMS) je stanje s manjim psihološkim smetnjama i promjenama raspoloženja. Jedni od simptomi su: napetost u dojkama, razne probavne smetnje, pojava akni, glavobolja, grčevi u trbuhu, osjećaj napuhnutosti trbuha, promjene raspoloženja, otežana koncentracija, depresija, razdražljivost, promjene u spolnoj želji i mnogi drugi. Pojedina istraživanja pokazuju da doze između 50 mg i 150 mg dnevno mogu smanjiti neke simptome PMS-a, kao što su depresija, razdražljivost, nadustost i mučnina. Međutim, druga istraživanja ne nalaze povezanost vitamina B6 i smanjenja simptoma PMS-a, no općenito se smatra da vitamin B6 ima izuzetno blag učinak na simmptome premenstrualnog sindroma. Učinak vitamina B6 na simptome PMS-a se objašnjava ulogom ovog vitamina u sintezi neuroprijenosnika, no potrebna su daljnja istraživanja kojima bi se točno objasnila biokemijska uloga vitamina B6 u smanjenju simptoma ovog sindroma. Treća uloga vitamina B6 u zdravlju žena predstavlja povezanost ovog vitamina i smanjenja simptoma jutarnjih mučnina. Oko 50 % žena pati od mučnina i povraćanja tijekom prvih mjeseci trudnoće, a oko 65 % njih pati samo od mučnina. Istraživanja pokazuju da bi vitamin B6 mogao pomoći u smanjenju tih pojava, iako ne postoje dokazi da žene koje pate od jutarnjih mučnina imaju snižene količine vitamina B6. Istraživanja su pokazala da doze vitamina B6 od 25 mg svakih 8 sati kroz period od 3 dana značajno smanjuju povraćanje i mučninu, dok su druga istraživanja pokazala da doze od 30 mg dnevno kroz period od 5 dana značajno smanjuju mučninu, dok je smanjenje povraćanja neznačajno. Općenito, doze od 30 do 75 mg dnevno mogu smanjiti simptome jutarnje mučnine, no potrebno je napomenuti da jutarnje mučnine s vremenom nestaju same, pa je zapravo teško odrediti točan učinak vitamina B6. Također, pojedina istraživanja ne nalaze povezanost vitamina B6 i smanjenja simptoma jutarnjih mučnina, a prije dodatnog uzimanja ovog vitamina potrebno je savjetovati se s liječnikom.[10,27-33]

"Literatura"

1. Angley, M., Semple, S., Hewton, C., Paterson, F., McKinnon, R. (2007) Children and autism—part 2—management with complementary medicines and dietary interventions. Aust. Fam. Physician. 36, 827–830.

2. Findling, R.L., Maxwell, K., Scotese-Wojtila, L., Huang, J., Yamashita, T., Wiznitzer, M. (1997) High-dose pyridoxine and magnesium administration in children with autistic disorder: an absence of salutary effects in a double-blind, placebo-controlled study. J. Autism Dev. Disord. 27, 467-478.

3. Nye, C., Brice, A. (2002) Combined vitamin B6-magnesium treatment in autism spectrum disorder. Cochrane Database Syst. Rev. 4, CD003497.

4. Curhan, G.C., Willett, W.C., Speizer, F.E., Stampfer, M.J. (1999) Intake of vitamins B6 and C and the risk of kidney stones in women. J. Am. Soc. Nephrol. 10, 840-845.

5. Curhan, G.C., Willett, W.C., Rimm, E.B., Stampfer, M.J. (1996) A prospective study of the intake of vitamins C and B6, and the risk of kidney stones in men. J. Urol. 155, 1847-1851.

6. Gershoff, S.N., Prien, E.L. (1967) Effect of Daily MgO and Vitamin B6 Administration to Patients with Recurring Calcium Oxalate Kidney Stones. Am. J. Clin. Nutr. 20, 393-399.

7. Meydani, S.N., Ribaya-Mercado, J.D., Russell, R.M., Sahyoun, N., Morrow, F.D., Gershoff, S.N. (1991) Vitamin B-6 deficiency impairs interleukin 2 production and lymphocyte proliferation in elderly adults. Am. J. Clin. Nutr. 53, 1275-1280.

8. Talbott, M.C., Miller, L.T., Kerkvliet, N.I. (1987) Pyridoxine supplementation: effect on lymphocyte responses in elderly persons. Am. J. Clin. Nutr. 46, 659-664.

9. Trakatellis, A., Dimitriadou, A., Trakatelli, M. (1997) Pyridoxine deficiency: new approaches in immunosuppression and chemotherapy. Postgrad. Med. J. 73, 617- 622.

10. Bender, D.A. (1999) Non-nutritional uses of vitamin B6. Br. J. Nutr. 81, 7-20.

11. Rimm, E.B., Willett, W.C., Hu, F.B. i sur. (1998) Folate and vitamin B6 from diet and supplements in relation to risk of coronary heart disease among women. JAMA. 279, 359-364.

12. Folsom, A.R., Nieto, F.J., McGovern, P.G. i sur. (1998) Prospective study of coronary heart disease incidence in relation to fasting total homocysteine, related genetic polymorphisms, and B vitamins: the Atherosclerosis Risk in Communities (ARIC) study. Circulation. 98, 204-210.

13. Robinson, K., Arheart, K., Refsum, H. i sur. (1998) Low circulating folate and vitamin B6 concentrations: risk factors for stroke, peripheral vascular disease, and coronary artery disease. European COMAC Group.Circulation. 97, 437-443.

14. Robinson, K., Mayer, E.L., Miller, D.P. i sur. (1995) Hyperhomocysteinemia and low pyridoxal phosphate. Common and independent reversible risk factors for coronary artery disease. Circulation. 92, 2825-2830.

15. Lin, P.T., Cheng, C.H., Liaw, Y.P., Lee, B.J., Lee, T.W., Huang, Y.C. (2006) Low pyridoxal 5′-phosphate is associated with increased risk of coronary artery disease. Nutrition. 22, 1146-1151.

16. Albert, C.M., Cook, N.R., Gaziano, J.M., Zaharris, E., MacFadyen, J., Danielson, E. i sur. (2008) Effect of folic acid and B vitamins on risk of cardiovascular events and total mortality among women at high risk for cardiovascular disease: a randomized trial. JAMA. 299, 2027-2036.

17. Selhub, J., Bagley, L.C., Miller, J., Rosenberg, I.H. (2000) B vitamins, homocysteine, and neurocognitive function in the elderly. Am. J. Clin. Nutr. 71, 614S-620S.

18. Riggs, K.M., Spiro, A., Tucker, K., Rush, D. (1996) Relations of vitamin B-12, vitamin B-6, folate, and homocysteine to cognitive performance in the Normative Aging Study. Am. J. Clin. Nutr. 63, 306-314.

19. Deijen, J.B., van der Beek, E.J., Orlebeke, J.F., van den Berg, H. (1992) Vitamin B-6 supplementation in elderly men: effects on mood, memory, performance and mental effort. Psychopharmacology (Berl). 109, 489-496.

20. Bryan, J., Calvaresi, E., Hughes, D. (2002) Short-term folate, vitamin B-12 or vitamin B-6 supplementation slightly affects memory performance but not mood in women of various ages. J. Nutr. 132, 1345-1356.

21. Balk, E.M., Raman, G., Tatsioni, A., Chung, M., Lau, J., Rosenberg, I.H. (2007) Vitamin B6, B12, and folic acid supplementation and cognitive function: a systematic review of randomized trials. Arch. Intern. Med. 167, 21-30.

22. Williams, A.L., Cotter, A., Sabina, A., Girard, C., Goodman, J., Katz, D.L. (2005) The role for vitamin B-6 as treatment for depression: a systematic review. Fam. Pract. 22, 532-537.

23. Ellis, J., Folkers, K., Watanabe, T, Kaji, M., Saji, S., Caldwell, J.W., Temple, C.A., Wood, F.S. (1979) Clinical results of a cross-over treatment with pyridoxine and placebo of the carpal tunnel syndrome. Am. J. Clin. Nutr. 32, 2040-2046.

24. Ellis, J.M., Kishi, T., Azuma, J., Folkers, K. (1976) Vitamin B6 deficiency in patients with a clinical syndrome including the carpal tunnel defect. Biochemical and clinical response to therapy with pyridoxine. Res. Commun. Chem. Pathol. Pharmacol.13, 743-757.

25. Spooner, G.R., Desai, H.B., Angel, J.F., Reeder, B.A., Donat, J.R. (1993) Using pyridoxine to treat carpal tunnel syndrome. Randomized control trial. Can. Fam. Physician. 39, 2122-2127.

26. Kasdan, M.L., Janes, C. (1987) Carpal tunnel syndrome and vitamin B6. Plast. Reconstr. Surg. 79, 456-462.

27. Wyatt, K.M., Dimmock, P.W., Jones, P.W., Shaughn O’Brien, P.M. (1999) Efficacy of vitamin B-6 in the treatment of premenstrual syndrome: systematic review. Brit. Med. J. 318, 1375-1381.

28. Vutyavanich, T., Wongtra-ngan, S., Ruangsri, R. (1995) Pyridoxine for nausea and vomiting of pregnancy: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Am. J. Obstet. Gynecol. 173, 881-884.

29. Sahakian, V., Rouse, D., Sipes, S., Rose, N., Niebyl, J. (1991) Vitamin B6 is effective therapy for nausea and vomiting of pregnancy: a randomized, double-blind placebo-controlled study. Obstet. Gynecol. 78, 33-36.

30. Jewell, D., Young, G. (2002) Interventions for nausea and vomiting in early pregnancy. Cochrane Database Syst. Rev. 4, CD000145.

31. Bendich, A. (2000) The potential for dietary supplements to reduce premenstrual syndrome (PMS) symptoms. J. Am. Coll. Nutr. 19, 3-12.

32. Niebyl, J.R. (2010) Clinical practice. Nausea and vomiting in pregnancy. N. Engl. J. Med. 363, 1544-1550.

33. Sheehan, P. (2007) Hyperemesis gravidarum-assessment and management. Aust. Fam. Physician. 36, 698-701.