Moguće interakcije s lijekovima

Ako koristite bilo koji od dolje navedenih lijekova/pripravaka, ne preporuča se da uzimate vitaminske pripravke s vitaminom D bez dozvole liječnika.

Antacidi – Dugotrajno uzimanje nekih antacida može promijeniti količinu, metabolizam i dostupnost vitamina D, jer stupa u interakciju s antacidima koji sadrže aluminij ili magnezij. Vitamin D određuje koliko će se aluminija ili magnezija apsorbirati, što može biti problem u ljudi s bolestima bubrega. Preporuča se u takvom slučaju uzeti vitamin D 2 sata prije ili 4 sata poslije uzimanja antacida.[1]

Antikonvulzivi – Ovi lijekovi, kao na primjer fenobarbital i fenitoin, koji se koriste pri sprječavanju epileptičnih napada, mijenjaju metabolizam vitamina D te time smanjuju apsorpciju kalcija.[2,3]

Atorvastatin – Vitamin D smanjuje količine ovog lijeka iz skupine statina, lijekova za snižavanje kolesterola, te time smanjuje djelotvornost atorvastatina.[4]

Blokatori kalcijevih kanala – Ovi lijekovi, kao na primjer verapamil i diltiazem, koriste se pri liječenju visokog tlaka, a mogu smanjiti proizvodnju vitamina D u tijelu, dok veće količine vitamina D mogu smanjiti učinkovitost ovih lijekova.[5]

Cimetidin – Cimetidin se koristi u liječenju peptičkih bolesti kao što su gastritis, peptički ulkus i gastroezofagealna refluksna bolest. Ovaj lijek može smanjiti uspješnost pretvorbe vitamina D u oblik koje tijelo može koristiti.[6]

Digoksin – Ako se vitamin D uzima s digoksinom, koji se koristi pri liječenju aritmija, preporuča se pomno praćenje razine kalcija; Vitamin D poboljšava apsorpciju kalcija, a kalcij može povećati vjerojatnost toksične reakcije ovog lijeka.[7]

Estrogen – Hormonska zamjenska terapija povećava razinu vitamina D što pogoduje metabolizmu kalcija i kostiju. Gustoća kostiju se povećava uzimanjem kombinacije vitamina D i estrogena (eng. Estrogen Replacement Therapy, ERT). Ovo svojstvo se gubi primjenom progesterona.[8]

Heparin – Heparin i heparini niske molekulske mase (enoksaparin, dalteparin i tinzaparin) dužim uzimanjem ometaju aktivaciju vitamina D te povećavaju rizik od lomljenja kosti. Prehrana onih koji koriste ove lijekove trebala bi biti bogata vitaminom D i kalcijem.[9]

Izoniazid (INH) – Izoniazid se koristi za liječenje tuberkuloze te može ometati metabolizam vitamina D.[10]

Kalcipotrien – Kalcipotrien je lijek sličan vitaminu D; istovremeno uzimanje vitamina D i kalcipotriena može povećati učinak i nuspojave tog lijeka.[11]

Kolestiramin – Ovaj lijek za snižavanje kolesterola ometa apsorpciju vitamina D (kao i drugih vitamina topljivih u mastima).[12]

KortikosteroidiKortikosteroidi kao što je prednizon i hidrokortizon, koji se često propisuju za smanjenje upala, mogu smanjiti apsorpciju kalcija i omesti metabolizam vitamina D.  Dugotrajno korištenje može rezultirati gubitkom gustoće kostiju i razvojem osteoporoze.[13]

Lijekovi koji se koriste u kemoterapiji – Postoje indikacije da vitamin D pojačava djelovanje lijekova protiv raka, kao što su doksorubicin, cisplatin i paklitaksel, odnosno da se smanjuje količina lijeka koja se mora upotrijebiti da bi se postigli isti rezultati.[14]

Mineralna ulja – Mineralna ulja ometaju apsorpciju vitamina D.[15]

Proizvodi za gubitak tjelesne težine – Orlistat (Alli), lijek koji se koristi za smanjenje tjelesne težine i olestra, tvar koja se dodaje određenoj hrani kao zamjena za masti, sprječavaju apsorpciju masti i kalorija. No, mogu također spriječiti apsorpciju vitamina D u dovoljnim količinama. The Food and Drug Administration (FDA) zahtijeva da se vitamin D i ostali vitamini topljivi u mastima (vitamini A, E i K) dodaju takvim proizvodima. Ako ih takvi proizvodi ne sadrže, preporuča se uzimati multivitaminske pripravke koji te vitamine sadrže.[16]

Tiazidi – Diuretici ovog tipa (hidroklorotiazidi, klorotiazidi, indapamid, metalazon, klortalidon) povećavaju aktivnost vitamina D što može dovesti do neželjeno visokih razina kalcija u krvi te uzrokovati probleme s bubrezima.[17]

Interakcije vitamina D s hranjivim tvarima

Magnezij – Magnezij je potreban za aktivaciju enzima koji sudjeluju u metabolizmu vitamina D i magnezij može poticati, uz prisutnost vitamina D, otpuštanje kalcija iz kostiju.Također, veće količine vitamina D mogu povećati količine magnezija u organizmu.[18]

Vitamin K – Vitamin D pomaže pri regulaciji proizvodnje posebnih proteina koji vežu kalcij, a bitni su za bubrege i kosti. Ti proteini su ovisni i o vitaminu K, pa se povezanost vitamina D i K posebno istražuje.[19]

"Literatura"

1. Boyce, B.F., Fell, G.S., Elder, H.Y., Junor, B.J., Elliot, H.L., Beastall, G., Fogelman, I., Boyle, I.T. (1982) Hypercalcaemic osteomalacia due to aluminium toxicity. Lancet. 2, 1009-1013.

2. Borowicz, K.K., Morawska, M., Furmanek-Karwowska, K., Luszczki, J.J., Czuczwar, S.J. (2007) Cholecalciferol enhances the anticonvulsant effect of conventional antiepileptic drugs in the mouse model of maximal electroshock. Eur. J. Pharmacol. 573, 111-115.

3. Hahn, T.J., Birge, S.J., Scharp, C.R., Avioli, L.V. (1972) Phenobarbital-induced alterations in vitamin D metabolism. J. Clin. Invest. 51, 741-748.

4. Schwartz, J.B. (2009) Effects of vitamin D supplementation in atorvastatin-treated patients: a new drug interaction with an unexpected consequence. Clin. Pharmacol. Ther. 85, 198-203.

5. Fox, J. (1988) Verapamil induces PTH resistance but increases duodenal calcium absorption in rats. Am. J. Physiol. 255, E702-E707.

6. Odes, H.S., Fraser, G.M., Krugliak, P., Lamprecht, S.A., Shany, S. (1990) Effect of cimetidine on hepatic vitamin D metabolism in humans. Digestion. 46, 61-64.

7. Niedert, K.C., Dorner, B. (2004)  Nutrition care of the older adult: a handbook for Dietetics Professionals Working Throughout The Continuum Of Care, Americn Dietetic Association, Chicago.

8. Gallagher, J.C., Fowler, S.E., Detter, J.R., Sherman, S.S. (2001) Combination treatment with estrogen and calcitriol in the prevention of age-related bone loss. J. Clin. Endocrin. Metabol.86, 3618-3628.

9. Aarskog, D., Aksens, L., Markestad, T.K. i sur. (1984) Heparin induced inhibition of 1,25-dihydroxyvitamin D formation. Am. J. Obstet. Gynecol. 148, 1141–1142.

10. Brodie, M.J., Boobis, A.R., Hillyard, C.J., Abeyasekera, G., MacIntyre, I., Park, B.K. (1981) Effect of isoniazid on vitamin D metabolism and hepatic monooxygenase activity. Clin. Pharmacol. Ther. 30, 363-367.

11. Kawahara, C., Okada, Y., Tanikawa, T., Fukusima, A., Misawa, H., Tanaka, Y. (2004) Severe hypercalcemia and hypernatremia associated with calcipotriol for treatment of psoriasis. J. Bone Miner. Metab. 22, 159-162.

12. Thompson, W.G., Thompson, G.R. (1969) Effect of cholestyramine on the absorption of vitamin D3 and calcium. Gut. 10, 717-722.

13. Amin, S., LaValley, M.P., Simms, R.W., Felson, D.T. (1999) The role of vitamin D in corticosteroid-induced osteoporosis: a meta-analytic approach. Arthritis Rheum. 42, 1740-1751.

14. Feldman, D., Pike, J.W., Adams, J.S. (2011) Vitamin D, Academic Press, London.

15. Mehra, B.K., Vakil, B.J. (1982) Drug interactions, Basic and business publications, Bombay.

16. McDuffie, J.R., Calis, K.A., Booth, S.L., Uwaifo, G.I., Yanovski, J.A. (2002) Effects of orlistat on fat-soluble vitamins in obese adolescents. Pharmacotherapy. 22, 814-822.

17. Parfitt, A.M. (1972) The interactions of thiazide diuretics with parathyroid hormone and vitamin D. Studies in patients with hypoparathyroidism. J. Clin. Invest. 51, 1879-1888.

18. Medalle, R., Waterhouse, C., Hahn, T.J. (1976) Vitamin D Resistance in Magnesium Deficiency. Am. J. Clin. Nutr. 29, 854-858.

19. O’Connor, E., Mølgaard, C., Michaelsen, K.F., Jakobsen, J., Cashman, K.D. (2010) Vitamin D–vitamin K interaction: effect of vitamin D supplementation on serum percentage undercarboxylated osteocalcin, a sensitive measure of vitamin K status, in Danish girls. Brit. J. Nutr. 104, 1091-1095.