Metabolički sindrom – epidemija 21. stoljeća

Možda ste čuli za metabolički sindrom i važnost njegove prevencije, no znate li što navedeni sindrom obuhvaća i što uopće određuje vaš metabolizam?

U vašem tijelu se i sada, dok surfate omiljenom web stranicom, odvija neprekidni životni ciklus unosa, razgradnje, obnove, izgradnje i izlučivanja suvišnih i otpadnih tvari, u čijoj osnovi stoji mreža biokemijskih reakcija poznatija kao metabolizam. Postoji niz negativnih faktora od kojih su najčešći procesuirana hrana, pušenje, zagađenje okoliša te sjedilački način života koji te iste reakcije vode u krivom smjeru, ka mogućem razvoju mnogih tegoba i kroničnih bolesti. U posljednje vrijeme sve su češće rasprave o rastućem problemu prekomjerne tjelesne težine u Hrvata koji nas, iako smo dio mediteranskog kruga, svrstava u zemlje sklonije „tekovinama zapadne civilizacije“.

Pogledajte oko sebe, na poslu, dok šetate gradom, na kavi ili dok obavljate kupovinu. Primjetite prijatelje, kolege, obitelj, njihov izgled i građu tijela i sad izbrojite koliko ih ima prekomjernu tjelesnu težinu i opseg struka veći od opsega bokova!

Da se razumijemo, ideali ljepote i poželjnog tjelesnog izgleda koje nam je nametnula ona ista zapadnjačka kultura su nedostižni i jednako nezdravi kao i njihove prehrambene navike! Masno tkivo je bitno. Njegova funkcija je neupitna. Ono proizvodi spolne hormone koji žene čine ženama formirajući poželjne obline, djeci osigurava normalan rast i razvoj, muškarcima predstavlja dodatnu zalihu energije kod težih fizičkih napora, a svih nas štiti od hladnoće i ozljeda unutarnjih organa te predstavlja odličnu smočnicu vitamina topivih u mastima. Ono što je nepoželjno je neumjerenost u svakom smislu pa i vezano uz broj masnih stanica. U ovom slučaju to je progresivno gomilanje adipoznih stanica u trbušnom dijelu gdje se formira visceralna, „bolesna masnoća“ – tvornica upalnih tvari koja fizički pritišće unutarnje organe, postavljajući nas na čak peto mjesto pretilih u Europi. Zajedno sa problemom pretilosti, hipertenzija, dislipidemija i dijabetes čine “kobni kvartet”, tzv. sindrom X, danas poznatiji kao metabolički sindrom. Ovdje se radi o povezanoj skupini zdravstvenih stanja; u prvom redu nakupljanju masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralno distribuirana pretilost), poremećaju metabolizma glukoze (inzulinska rezistencija), poremećaju metabolizma masnoća (povišen kolesterol i trigliceridi), povišenom krvnom tlaku i proinflamatornom stanju u organizmu. Sve ovo neizbježno vodi do razvoja ateroskleroze i poremećaja cirkulacije s viskim rizikom od srčanog infarkta i moždanog udara. Važnost prevencije je neupitna a brza dijagnostika i liječenje osoba koje pate od metaboličkog sindroma su ključne! U Hrvatskoj gotovo trećina stanovništva zrele životne dobi boluje od metaboličkog sindroma, no simptomi ne zaobilaze ni mnogo mlađu populaciju; predškolsku i školsku djecu ta adolescente. Najviše zabrinjava činjenica da se svakim danom otkrivaju novi slučajevi metaboličkog sindroma i to u osoba sve mlađe dobi, a statistika neprekidno raste. Geneza metaboličkog sindroma, do danas još uvijek nepotpuno razjašnjena, obuhvaća kompleksnu interakciju genetskih, metaboličkih i vanjskih faktora, a uzrokovana je najčešće suvremenim životnim stilom. Neuravnotežena prehrana, izostanak kretanja, nedovoljno sna i stalna izloženost sve većem stresu naša su svakodnevica i vjerojatno primjećujete sami na sebi koliko doprinose povećanju vašeg masnog tkiva. No, konačno se sve dijeli na kruške i jabuke. Od metaboličkog sindroma rijeđe oboljevaju žene budući da je njihova dominantna građa tijela kruškolika (ginoidni tip) pa time suvišak masnoće sakupljaju najviše u predjelu bedara i bokova. U muškaraca, metabolički sindrom je češći zato što masne stanice nakupljaju u predjelu prsa, struka i trbuha čime poprimaju oblik jabuke (androidni tip).

Upravo je iz ovih razloga, opseg struka glavni kriterij za dijagnosticiranje metaboličkog sindroma. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) taj broj kod muškaraca ne smije dosegnuti 102cm, a kod žena, 88cm. Nutritivna i farmakološka terapija u liječenju metaboličkog sindroma usredotočena je u prvom redu na smanjenje prekomjerne tjelesne mase i održavanje optimalne težine kroz redovitu tjelesnu aktivnosti i adekvatnu prehranu. Na ovaj način smanjuju se svi ostali faktori rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti. Ovaj pristup podrazumijeva reducirani režim prehrane koji može biti kreiran na tri moguća načina; 1. uravnoteženom prehranom, 2. smanjenim unosom ugljikohidrata ili 3. smanjenim unosom masnoća. Najpoznatiji prehrambeni model usko vezan za metabolički sindrom je tzv. DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension). Cilj ove dijete prvenstveno je smanjenje krvnog tlaka i tjelesne mase, a temelji se na visokom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda, procesuirane i konzervirane hrane, a time i unosa soli. S obzirom na intoleranciju glukoze, kao čimbenika metaboličkog sindroma, mnoge studije su pokazale da upravo dugotrajan prekomjeran unos kako zasićenih masnoća tako i jednostavnih ugljikohidrata rezultira smanjenjem inzulinske osjetljivosti. Stoga se u cilju prevencije dijabetesa tipa II predlaže prehrana s niskim udjelom masti, osobito zasićenih i trans masnih kiselina uz visok unos vlakana i ugljikohidrata niskog glikemijskog indeksa.

Ovoj suvremenoj bolesti predložen je i najnoviji nutricionistički model, mediteranska prehrana, koji ne predstavlja samo lijek već i predloženi stil života i model za prevenciju metaboličkog sindroma.

Specifičnosti mediteranske prehrane; svakodnevna upotreba maslinovog ulja, plave ribe, sezonskog voća, povrća, mahunarki ali i čašica crnog vina, dnevni odmor i kultura obiteljskog objedovanja dokazano pružaju značajno antioksidativno, protuupalno i blagotvorno psihosocijalno djelovanje.

Upravo bi ta činjenica trebala biti značajna za našu populaciju i hrvatsko javno zdravstvo osobito u primarnom sektoru zdravstvene zaštite kao prvoj crti edukacije i prevencije metaboličkog sindroma.

Print