Sportaši i rekreativci
Sport možemo definirati kao različite, natjecateljski usmjerene, motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera koje djeci, mladeži i odraslima omogućavaju zadovoljenje potreba za kretanjem i igrom, razvojem sposobnosti, osobina i sportskih znanja, sportskim izražavanjem i stvaralaštvom te očuvanjem i unaprjeđivanjem zdravlja i postizanjem sportskih rezultata na svim razinama natjecanja.* Podrazumijeva sve oblike tjelesnog vježbanja kojima je cilj, neobaveznim ili organiziranim sudjelovanjem, izražavanje ili poboljšavanje tjelesnih sposobnosti i mentalnog blagostanja, sklapanja društvenih veza ili ostvarivanje rezultata na svim razinama natjecanja.**
*(Zakon o sportu, Narodne novine, broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12 i 94/13)
**(European Sport Charter / Europska sportska povelja, 1992)
Tjelovježba ili tjelesna aktivnost je bilo koji tjelesni pokret koji se ostvaruje pomoću skeletnih mišića i zahtjeva određenu potrošnju energije. (WHO, 2013)
S obzirom na izvore energije za mišiće tijekom vježbanja razlikujemo anaerobno i aerobno vježbanje. Te izvore uvjetuju različiti čimbenici a među njima su intenzitet, vrijeme trajanja vježbanja, kondicija odnosno uvježbanost pojedinca i prehrana. Intenzitet je važan u određivanju vrste izvora energije – kratkotrajna jaka aktivnost za izvor energije koristi ATP (adenin trifosfat) iz anaerobnog ciklusa jer se tijekom takvog vježbanja ne može unijeti dovoljno kisika. U športovima kao što su jogging, aerobik, gimnastika, biciklizam i rekreacijsko plivanje oko polovine energije dolazi iz aerobne razgradnje glikogena u mišićima dok druga polovica dolazi iz glukoze u krvi i masnih kiselina.
(Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb, 2013)