Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini organske su makromolekule građene od jednog ili više lanaca aminokiselina, koje su međusobno povezane peptidnom vezom. Naziv „protein“ dolazi od grčke riječi proteios, odnosno protos, što znači prvi, dakle, samo ime govori koliko su bjelančevine bitne za naš organizam. Bjelančevine predstavljaju glavni građevni materijal našeg organizma, a uključene su u gotovo sve biokemijske procese stanica. Primjeri molekula proteinske građe uključuju enzime, biokatalizatore bez kojih se gotovo ni jedna biokemijska reakcija ne bi odvijala, zatim protutijela, molekule koje su odgovorne za obranu našeg organizma, hemoglobin, molekulu koja prenosi kisik našim tijelom i neke hormone. Također, bjelančevine su uključene u izgradnju i obnovu mišićnog tkiva, rast kose, noktiju, kože te prijenos hranjivih tvari. Bjelančevine svih živih bića su izgrađene od različitih kombinacija 20 aminokiselina, a njihov redoslijed u polipeptidnom lancu je određen genetičkim kodom. Stoga je trodimenzionalna struktura, a time i funkcija bjelančevine, određena upravo redoslijedom aminokiselina. Od 20 aminokiselina, 8 ih je esencijalno, što znači da ih naš organizam ne može sintetizirati, već ih se mora unositi hranom. Esencijalne aminokiseline su valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin i triptofan, dok je histidin važan za rast djece. Upravo se prema aminokiselinskom sastavu proteina i određuje njegova nutritivna vrijednost. Naime, hrana životinjskoga podrijetla sadrži sve esencijalne aminokiseline te takve bjelančevine nazivamo potpunim (kompletnim) bjelančevinama ilikvalitetnim visokovrijednim bjelančevinama. S druge strane, hrana biljnog podrijetla u pravilu ne sadrži sve esencijalne aminokiseline, pa takve proteine nazivamo nepotpune ili nekompletne bjelančevine.