Nedostatak u organizmu

Nedostatak vitamina D se još naziva i hipovitaminoza D.

Simptomi hipovitaminoze D: depresija, kroničan umor, gubitak tjelesne težine, dijabetes, bolesti srca i osteoporoza.

Nedostatak se klinički iskazuje hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kostiju, bolovima u kostima, spontanim lomovima i slabošću mišića.

Nedostatak ili smanjeno stvaranje vitamina D nastaje zbog:

  • nedovoljnog izlaganja suncu tijekom duljih razdoblja
  • nedovoljnog unošenja vitamina D hranom
  • poremećaja apsorpcije vitamina D (kod bolesti probavnih organa, gušterače i žučnih putova), kod sindroma loše apsorpcije te nakon kirurških zahvata na probavnim organima
  • kod poremećaja metabolizma vitamina D (funkcionalna oštećenja u jetri i bubrezima)
  • prehrane koja ne sadrži dovoljne količine vitamina D, a povezana je sa alergijom (intolerancija na laktozu) ili odabirom pojedinaca (ovo-vegetarijanstvo, veganstvo)

Hipovitaminoza D se obično dijagnosticira mjerenjem koncentracije 25-hidroksivitamina D u krvi (kalcidiol), koji je prekursor aktivnog oblika, 1,25-dihidroksivitamina D. Nedostatak vitamina D utječe na mineralizaciju kostiju te uzrokuje bolesti omekšanja kostiju:  kod djece uzrokuje rahitis, a kod odraslih osteomalaciju.[1,2,3,4,5]

Rahitis

Rahitis je metabolička bolest kostiju koja se karakterizira kao zaostajanje u rastu i deformacija dugih kostiju, a osnovni poremećaj odnosi se na smanjenu mineralizaciju kosti. Uzrokuje ju manjak kalcija, fosfora i vitamina D tj. nedovoljno unošenje istih  ili nedovoljno izlaganje suncu. Najčešća je kod djece pa je njima vitamina D najviše potreban. Dodatan uzrok rahitisa je pretjerano korištenje krema za sunčanje (no ipak se treba zaštititi i ne izlagati djecu direktnoj sunčevoj svjetlosti), a  bitan čimbenik su i vrtićki programi koji ne sadrže dovoljno boravka na suncu (igranje u parku i sl.).[6,7,8,9,10]

Osteomalacija

Osteomalacija je poremećaj smanjivanja gustoće kostiju koja je karakterizirana kao slabost u mišićima te bol i lomljivost kostiju. Kod odraslih nedostatak vitamina D je rijedak te je posljedica nedostatka vitamina D i kalcija u organizmu. Formirana kost postaje mekša, a s vremenom dolazi do slabljenja koštane strukture (smanjene gustoće kosti) i gubitka koštane mase, kosti postaju krhke, lomljive i sklone prijelomima, a sam proces se označava kao osteoporoza.[11]

Nedostatak vitamina D povezan sa nedostatkom minerala

Magnezij

Magnezij nije čimbenik u apsorpciji vitamina D, ali je potreban za pretvorbu vitamina D u njegov aktivni oblik. Ako organizmu nedostaje magnezija, organizam neće uspješno pretvarati vitamin D u aktivan oblik. Mnogi od simptoma nedostatka vitamina D su zapravo simptomi nedostatka magnezija (konstipacija, grčevi u mišićima, nesanica, uznemirenost, lupanje srca) te nestaju ako se magnezij i vitamin D uzimaju zajedno.[12]

Kome treba više vitamina D da se spriječi hipovitaminoza D?

Dojenčad

Potrebe za vitaminom D se ne mogu u potpunosti zadovoljiti ljudskim mlijekom. Količina vitamina D u ljudskom mlijeku je povezana sa količinom vitamina D u majčinom organizmu. Majke koje uzimaju visoke doze vitamina D u obliku dodataka prehrani mogu stoga imati i visoke količine vitamina D u svom mlijeku. Preporuča se uzimanje dodatnog vitamina D tijekom dojenja sa 400 IU vitamina D na dan.[13]

Ljudi koji se ograničeno izlažu suncu

Pojedinci koji su često unutar svog doma, žene koje nose duge haljine i pokrivala za glavu zbog vjerskih razloga i pojedinci sa zanimanjima koja su vezana za unutarnji prostor su oni koji vjerojatno ne dobivaju dovoljno vitamina D iz sunčeve svjetlosti. No, dobiti dovoljno vitamina D iz sunčeve svjetlosti nije lak zadatak. Intenzitet UVB svjetlosti drastično varira s obzirom na geografski položaj (latitudu), godišnje doba, količinu oblaka i ovisi o dobu dana. Istraživanja su pokazala da se pojavnost mnogih bolesti (multipla skleroza, Crohnova bolest, dijabetes tipa 1) pojačava prema „sjeveru“. Drugim riječima, pojavnost nekih bolesti je veća na područjima s manje dnevne sunčeve svjetlosti.[14,15]

Ljudi sa malapsorpcijom masti

Kao vitamin topljiv u mastima, vitamin D treba masti za apsorpciju u organizam. Pojedinci koji imaju smanjenu sposobnost apsorbiranja masti vjerojatno trebaju dodatno uzimati vitamin D. Malapsorpcija masti može biti uzrokovana raznim bolestima: bolesti jetre, cistična fibroza, celijakija, nedostatak enzima gušterače i  Crohnova bolest. Simptomi malapsorpcije masti su dijareja i masna stolica (steatoreja).[16,17]

Ljudi sa tamnijom bojom kože

Pigmentacija kože također utječe na sintezu vitamina D. Veće količine melanina u koži smanjuju sposobnost kože da sintetizira vitamin D iz sunčeve svjetlosti. Ono što je zanimljivo jest da niže razine vitamina D u ljudi s jačom pigmentacijom kože ne uzrokuju toliko često simptome njegovog nedostataka, drugim riječima, pojavnost lomljivih kostiju i osteoporoze jest manja kod ljudi s tamnijom bojom kože nego u onih sa svijetlijom. Novija istraživanja ne povezuju pigmentciju kože sa nedostatkom vitamina D.[18,19,20]

Pretili ili oni koji imaju želučanu premosnicu

Pretilost ne utječe na sposobnost tijela da sintetizira vitamin D, već velika količina potkožnog tkiva zadržava više vitamina D i mijenja njegovo otpuštanje u krvotok. Stoga, osobe sa indeksom tjelesne mase jednakim ili većim od 30 imaju manje količine vitamina D u tijelu te ga trebaju dodatno unijeti u organizam. Pretili koji su bili na operaciji i imaju želučanu premosnicu mogu razviti s vremenom nedostatak vitamina D, budući da se dio gornjeg tankog crijeva (dijela gdje se vitamin D apsorbira) premošćuje. Terapeutske doze vitamina D se daju i pacijentima kojima je odstranjena paratiroidna žlijezda (zbog hiperparatiroidizma) ili oboljelima od hipoparatiroidizma.[21,22]

Starija populacija

Proizvodnja vitamina D u koži se smanjuje s vremenom. Također, organima, kao što su jetra i bubrezi, je smanjena učinkovitost pretvorbe vitamin D u aktivan oblik. Mnogi ljudi u starosti provode manje vremena na suncu, osobito tijekom zimskih mjeseci te im se prehrana sastoji od manjeg unosa  namirnica koje su bogate vitaminom D kao što je mlijeko (koje je često industrijski obogaćeno vitaminom D).[23]

"Literatura"

1. Holick, M.F. (2007) Vitamin D deficiency. N. Engl. J. Med. 357, 266-281.

2. Holick, M.F. (2003) Vitamin D: A millenium perspective. J. Cell Biochem. 88, 296-307.

3. Pettifor, J.M. (2004) Nutritional rickets: deficiency of vitamin D, calcium, or both? Am. J. Clin. Nutr. 80, 1725S–1729S.

4. Heaney, R.P. (2003) Long-latency deficiency disease: insights from calcium and vitamin D.Am. J. Clin. Nutr. 78, 912-919.

5. Zittermann, A. (2003) Vitamin D in preventive medicine: are we ignoring the evidence? Br. J. Nutr. 89, 552-572.

6. Wharton, B., Bishop, N. (2003) Rickets. Lancet. 362, 1389-1400.

7. Chesney, R. (2003) Rickets: an old form for a new century. Pediatr. Int. 45, 509-511.

8. Gibbs, D. (1994) Rickets and the crippled child: an historical perspective. J.Roy. Soc. Med.87, 729-732.

9. Chesney, R.W. (2003) Rickets: An old form for a new century. Pediatr. Int. 45, 509–511.

10. Wagner, C.L., Greer, F.R. (2008) Prevention of Rickets and Vitamin D Deficiency in Infants, Children, and Adolescents. Pediatrics. 122, 1142–1152.

11. Joshi, D., Center, J.R., Eisman, J.A. (2010) Vitamin D deficiency in adults. Aust. Prescr. 33, 103–106.

12. Carpenter, T.O. (1988) Disturbances of vitamin D metabolism and action during clinical and experimental magnesium deficiency. Magnes. Res. 1, 131-139.

13.  Dawodu, A., Agarwal, M., Hossain, M., Kochiyil, J., Zayed, R. (2003) Hypovitaminosis D and vitamin D deficiency in exclusively breast-feeding infants and their mothers in summer: a justification for vitamin D supplementation of breast-feeding infants. J. Pediatr. 142, 169-173.

14. Glerup, H., Mikkelsen, K., Poulsen, L. I sur. (2000) Commonly recommended daily intake of vitamin D is not sufficient if sunlight exposure is limited. J. Intern. Med. 247, 260-268.

15. American Academy of Dermatology (2008) Position statement on vitamin D. Online: http://www.aad.org/forms/policies/uploads/ps/ps-vitamin%20d.pdf

16. Lo, C.W., Paris, P.W., Clemens, T.L., Nolan, J., Holick, M.F. (1985) Vitamin D absorption in healthy subjects and in patients with intestinal malabsorption syndromes. Am. J. Clin. Nutr.42, 644-649.

17.  Jahnsen, J., Falch, J.A., Mowinckel, P., Aadland, E. (2002) Vitamin D status, parathyroid hormone and bone mineral density in patients with inflammatory bowel disease. Scand. J. Gastroenterol. 37, 192-199.

18. Webb, A.R., Kline, L., Holick, M.F. (1988) Influence of season and latitude on the cutaneous synthesis of vitamin D3: Exposure to winter sunlight in Boston and Edmonton will not promote vitamin D3 synthesis in human skin. J. Clin. Endocrinol. Metab. 67, 373-378.

19. Hall, L.M., Kimlin, M.G., Aronov, P.A., Hammock, B.D., Slusser, J.R., Woodhouse, L.R., Stephensen, C.B. (2010) Vitamin D Intake Needed to Maintain Target Serum 25-Hydroxyvitamin D Concentrations in Participants with Low Sun Exposure and Dark Skin Pigmentation Is Substantially Higher Than Current Recommendations. J. Nutr. 140, 542–550.

20. Schoenmakers, I., Goldberg, G.R., Prentice, A. (2008) Abundant sunshine and vitamin D deficiency. Br. J. Nutr. 99, 1171–1173.

21. Johnson, J.M., Maher, J.W.,  DeMaria, E.J. (2006) The Long-term Effects of Gastric Bypass on Vitamin D Metabolism. Ann. Surg. 243, 701–705.

21.  Arunabh, S., Pollack, S., Yeh, J., Aloia, J.F. (2003) Body fat content and 25-hydroxyvitamin D levels in healthy women. J. Clin. Endocrinol. Metab. 88, 157-161.

22. Wortsman, J., Matsuoka, L.Y., Chen, T.C., Lu, Z., Holick, M.F. (2000) Decreased bioavailability of vitamin D in obesity. Am. J. Clin. Nutr. 72, 690–693.

23. Mosekilde, L. (2005) Vitamin D and the elderly. Clin. Endocrinol. 62, 265–281.