Toksičnost

Prevelike količine vitamina D u organizmu uzrokuju hipervitaminozu D (600 000 – 1 680 000 IU na dan, kroz period od nekoliko mjeseci).

Simptomi hipervitaminoze D su: dehidracija, povraćanje, smanjen apetit (anoreksija), iritabilnost, konstipacija, umor, slabost mišića.[1,2,3]

Toksičnost se u djece klinički iskazuje gubitkom težine, gubitkom apetita, mučninom i usporavanjem rasta, dok u odraslih abnormalnim metabolizmom kalcija (povećana apsorpcija kalcija, hiperkalcijemija), pogoršanom funkcijom bubrega (bubrežni kamenci), poliurijom, polidipsijom, anoreksijom, povraćanjem, mučninom, konstipacijom i hipertenzijom. Dugotrajnija hipervitaminoza D uzrokuje nakupljanje kalcija u krvnim žilama i zglobovima, vrtolgavice pa čak i komu.[3,4,5]

No, vrlo je tesko predozirati se vitaminom D hranom, jer ona sadrži male doze vitamina D koje ne mogu uzrokovati hipervitaminozu D. Primjenom velikih doza vitamina D putem dodataka prehrani dolazi do poremećaja u metabolizmu kalcija te su prvi simptomi hipervitaminoze vezani uz hiperkalcijemiju (umor, probavne smetnje, gubitak težine, anemija pa i depresija). Velike doze uzrokuju i dodatno taloženje kalcija u bubrezima i gušterači te, ukoliko se uzima u prevelikim dozama, vitamin D se smatra jednim od najtoksičnijih vitamina.[1,2,3,4]

Pretjerano izlganje suncu ne može uzrokovati hipervitaminozu D. Nakon 20-ak minuta izloženosti suncu (3 – 6 puta više za osobe tamnije kože) postiže se ravnoteža te daljnja sinteza vitamina D se spriječava. Toplina kože utječe na fotodegradaciju provitamina D3 i vitamina D3koji je stvoren stvaranjem neaktivnih oblika.[5,6,7]

Simptomi hipervitaminoze D se pojavljuju nekoliko mjeseci nakon pretjeranog unosa vitamina D. U gotovo svakom slučaju, prehranom sa niskim količinama kalcija, prestankom uzimanja vitamina D uz uzimanje kortikosterida, osoba se može oporaviti od hipervitaminoze D kroz nekoliko mjeseci. No, šteta koju su pretjerane količine vitamina D uzrokovale na bubrezima može biti nepovratna.[1,2,8,9]

Posebna upozorenja

Bolesti bubrega – Vitamin D može povećati razine kalcija u krvi te povećati rizik od ateroskleroze u ljudi sa bolestima bubrega. Treba pronaći ravnotežu, jer se treba spriječiti bubrežna osteodistrofija, bolest kostiju koja se pojavljuje kada bubrezi ne mogu održati razine kalcija u tijelu. Potrebno je pratiti razine kalcija u krvi.[10]

Visoke razine kalcija u krvi, ateroskleroza – Ova stanja se mogu pogoršati uzimanjem vitamina D.[11,12]

Postmenopauza – Kombinacija kalcija i vitamina D povećava opasnost od nastanka bubrežnih kamenaca u žena postmenopauzalne dobi.[13]

Sarkoidoza – Vitamin D može povisiti razine kalcija u oboljelih od sarkoidoze što može uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca.[14]

"Literatura"

1. Hui, Y.H. (1992) Encyclopedia of food science and technology, John Wiley and sons, New York.

2. MacRae, R., Robinson, R.K., Sadler, M.J. (1993) Encyclopaedia of food science, food technology and nutrition, Academic Press, London.

3.  Holick, M.F. (2007) Vitamin D deficiency. N. Engl. J. Med. 357, 266-281.

4. Hathcock, J.N., Shao, A., Vieth, R., Heaney, R. (2007) Risk assessment for vitamin D. Am. J. Clin. Nutr. 85, 6–18.

5. Holick, M.F. (1995) Environmental factors that influence the cutaneous production of vitamin D. Am. J. Clin. Nutr. 61, 638S–645S.

6. Vieth, R. (1999) Vitamin D supplementation, 25-hydroxyvitamin D concentrations, and safety. Am. J. Clin. Nutr. 69, 842–856.

7. Haddad,  J.G., Matsuoka, L.Y., Hollis, B.W., Hu, Y.Z., Wortsman, J. (1993) Human plasma transport of vitamin D after its endogenous synthesis. J. Clin. Invest. 91,  2552–2555.

8.  Heaney, R.P., Davies, K.M., Chen, T.C., Holick, M.F., Barger-Lux, M.J. (2003) Human serum 25-hydroxycholecalciferol response to extended oral dosing with cholecalciferol. Am. J. Clin. Nutr. 77, 204-210.

9.  Vieth, R., Chan, P.C., MacFarlane, G.D. (2001) Efficacy and safety of vitamin D3 intake exceeding the lowest observed adverse effect level. Am. J. Clin. Nutr. 73, 288-294.

10. Wisam Al-Badr, W., Martin, K.J. (2008) Vitamin D and Kidney Disease. CJASN. 3, 1555-1560.

11. Hsu, J.J., Tintut, Y., Demer, L.L. (2008) Vitamin D and Osteogenic Differentiation in the Artery Wall. CJASN.  3, 1542–1547.

12. Moon, J., Bandy, B., Davison, A.J. (1992) Hypothesis: etiology of atherosclerosis and osteoporosis: are imbalances in the calciferol endocrine system implicated? J. Am. Coll. Nutr.11, 567-583.

13. Wallace, Wactawski-Wende, J., O’Sullivan, M.J., Larson, J.C., Cochrane, B., Gass, M., Masaki, K. (2011) Urinary tract stone occurrence in the Women’s Health Initiative (WHI) randomized clinical trial of calcium and vitamin D supplements. Am. J. Clin. Nutr. 94, 270-277.

14. Barbour, G.L., Coburn, J.W., Slatopolsky, E., Norman, A.W., Horst, R.L. (1981) Hypercalcemia in an anephric patient with sarcoidosis: evidence for extrarenal generation of 1,25-dihydroxyvitamin D. N. Engl. J. Med. 305, 440-443.