Moguće interakcije s lijekovima

Ako koristite bilo koji od dolje navedenih lijekova/pripravaka, ne preporuča se da uzimate dodatne mineralne pripravke s kalcijem bez dozvole liječnika.

Aluminijev hidroksid – Antacidi s aluminijem mogu povećati gubitak kalcija urinom i fecesom. Također, kalcijev citrat može povećati apsorpciju aluminija iz antacida, što je posebno opasno za one oboljele od bolesti bubrega.[1-3]

Aminoglikozidi – Istraživanja pokazuju da oštećenje bubrega uzrokovano uzimanjem aminoglikozida, kao što je gentamicin i neomicin, može uzrokovati hipokalcemiju s hipokalemijom i hipomagnezemijom. Gentamicin može uzrokovati povećano izlučivanje kalcija urinom, dok neomicin ometa apsorpciju kalcija.[4-9]

Antikonvulzivi – Dugotrajna uporaba mnogih antikonvulziva, uključujući fenobarbital i fenitoin, može smanjiti apsorpciju kalcija. Fenitoin ometa metabolizam vitamina D, a time i kalcija. Kalcij i fenitoin se ne bi trebali uzimati u isto vrijeme.[10-13]

Blokatori kalcijevih kanala – Istraživanja pokazuju da postoji mogućnost da kalcij ometa djelovanje blokatora kalcijevih kanala, lijekova koji se koriste u liječenju hipertenzije, kao što je verapamil. No, učinak kalcija ovisi o razlozima uzimanja istih. Ne preporuča se dodatno uzimanje kalcija ako se ovi lijekovi uzimaju za liječenje hipertenzije, čak ni u malim doazama. Međutim, ako se ovi lijekovi uzimaju za liječenje angine i aritmije, bez hipertenzije, kalcij se može uzimati u manjim dozama da bi se smanjio moguć hipotenzivni učinak, bez da sam kalcij utječe na terapeutsku učinkovitost lijeka.[14-16]

Digoksin – Digoksin može povećati izlučivanje kalcija. Također, povećane količine kalcija mogu povećati opasnost od toksičnosti ovog lijeka koji se koristi u liječenju aritmije.[17,18]

Diuretici – Tiazidni diuretici, kao što je hidroklortiazid, smanjuju izlučivanje kalcija u bubrezima. Međutim, povećavaju rizik od hiperkalcemije upravo zbog povećane reapsorpcije kalcija u bubrezima. Diuretici Henleove petlje, kao što je furosemid, povećavaju izlučivanje kalcija urinom, što može uzrokovati njegov neodstatak. Diuretici koji čuvaju kalij,  kao što je triamteren, mogu također povećati gubitak kalcija urinom.[19-21]

Glukokortikoidi – Glukokortikoidi mogu smanjiti količine kalcija u organizmu smanjujući njegovu apsorpciju. Poznato je da dugotrajna uporaba ovih lijekova može uzrokovati osteoporozu, pa bi dodatno uzimanje kalcija bilo poželjno.[22,23]

Heparin – Heparin ometa sposobnost bubrega da aktiviraju vitamin D. Također, istraživanja su pokazala da dugotrajno uzimanje visokih doza ovog antikoagulansa može uzrokovati osteopeniju, a posljedično i osteoporozu. Međutim, pokazalo se da dodatno uzimanje kalcija može smanjiti ovaj negativan učinak heparina.[24-27]

Hormoni štitnjače – Terapija hormonima štitnjače može povećati izlučivanje kalcija urinom. Pokazalo se da je učinak veći u žena, posebno žena u postmenopauzi, s poviješću oboljenja od hipertiroidizma.[28-35]

Kolestiramin i kolestipol – Kolestiramin i kolestipol mogu smanjiti apsorpciju vitamina D i time negativno utjecati na metabolizam kalcija. Pojedina istraživanja pokazuju da kolestipol može vezati kalcij i time dodatno smanjiti njegovu apsorpciju.[36-38]

Kortikosteroidi – Ovi steroidni protuupalni lijekovi mogu ometati aktivaciju vitamina D i uzrokovati osteopeniju. Kortikosteroidi time imaju negativan utjecaj na apsorpciju kalcija, a povećavaju i njegovo urinarno izlučivanje. Većina istražživanja pokazuje da bi dodatno uzimanje kalcija, u dozama od 1 do 1,5 g s 500 IU vitamina D, bilo poželjno. [39-45]

Kvinoloni – Kalcij može smanjiti apsorpciju kvinolona (antibiotika), kao što je ciprofloksacin. Iz tog razloga, bilo bi poželjno ne uzimati ove antibiotike u isto vrijeme kada i kalcij (razmak od najmanje 2 h).[46-48]

Oralni kontraceptivi – Istraživanja pokazuju da oralni kontraceptivi mogu povećati apsorpciju kalcija.[49,50]

Tetraciklini – Kalcij može smanjiti apsorpciju tetraciklina u crijevima. Također, tetraciklini mogu povećati izlučivanje kalcija urinom. Iz navedenih razloga, preporuča se uzimati kalcij i tetracikline u različito vrijeme.[51,52]

Interakcije kalcija s hranjivim tvarima

Cink – Brojna istraživanja ne nalaze povezanost kalcija i smanjene apsorpcije cinka, no pojedina istraživanja pokazuju da doze kalcija od 600 mg uzimane s hranom mogu smanjiti apsorpciju cinka iz hrane za 50 %. Također, veće količine cinka mogu smanjiti apsorpciju kalcija.[53,54]

Fosfor – Fosfor može smanjiti izlučivanje kalcija urinom, no može i povećati gubitak kalcija kroz feces.[55,56]

Kofein – Veće količine kofeina mogu povećati izlučivanje kalcija urinom.[57-59]

Natrij – Visok unos natrija može rezultirati povećanjem gubitka kalcija kroz urin, vjerojatno zbog natjecanja s kalcijem u procesu resorpcije u bubrezima ili utjecajem natrija na izlučivanje paratiroidnog hormona.[60-62]

Proteini – Istraživanja su pokazala da se s povećanjem unosa proteina povećava i urinarno izlučivanje kalcija.[55,63]

Vitamin D – Vitamin D je potreban za uspješnu apsorpciju kalcija, potiče resorpciju kalcija u bubrezima i kostima te mobilizaciju kalcija iz kostiju.[55,56]

"Literatura"

1. Spencer, H., Kramer, L. (1983) Antacid-induced calcium loss. Arch. Intern. Med. 143, 657-658.

2. Walker, J.A., Sherman, R.A., Cody, R.P. (1990) The effect of oral bases on enteral aluminum absorption. Arch. Intern. Med. 150, 2037-2039.

3. Nolan, C.R., Califano, J.R., Butzin, C.A. (1990) Influence of calcium acetate or calcium citrate on intestinal aluminum absorption. Kidney Int. 38, 937-941.

4. Valdivieso, A., Mardones, J.M., Loyola, M.S., Cubillos, A.M. (1992) Hypomagnesemia associated with hypokalemia, hyponatremia and metabolic alkalosis. Possible complication of gentamycin therapy. Rev. Med. Chil. 120, 914-919.

5. Kes, P., Reiner, Z. (1990) Symptomatic hypomagnesemia associated with gentamicin therapy. Magnes. Trace Elem. 9, 54-60.

6. Parsons, P.P., Garland, H.O., Harpur, E.S., Old, S. (1997) Acute gentamicin-induced hypercalciuria and hypermagnesiuria in the rat: dose-response relationship and role of renal tubular injury. Br. J. Pharmacol. 122, 570-576.

7. Garland, H.O., Phipps, D.J., Harpur, E.S. (1992) Gentamicin-induced hypercalciuria in the rat: assessment of nephron site involved. J. Pharmacol. Exp. Ther. 263, 293-297.

8. Sastrasinh, M., Weinberg, J.M., Humes, H.D. (1982) The effect of gentamicin on calcium uptake by renal mitochondria. Life Sci. 30, 2309-2315.

9. Humes, H.D., Sastrasinh, M., Weinberg, J.M. (1984) Calcium is a competitive inhibitor of gentamicin-renal membrane binding interactions and dietary calcium supplementation protects against gentamicin nephrotoxicity. J. Clin. Invest. 73, 134–147.

10. Krawitt, E.L., Stubbert, P.A. (1972) The Effect of Phenobarbital on Intestinal Calcium Transport. Exp. Biol. Med. 140, 420-422.

11. Twombly, D.A., Yoshii, M., Narahashi, T.J. (1988) Mechanisms of calcium channel block by phenytoin. Pharmacol. Exp. Ther. 246, 189-195.

12. von Borstel Smith, M., Crofoot, K., Rodriguez-Proteau, R., Filtz, T.M., (2007) Effects of phenytoin and carbamazepine on calcium transport in Caco-2 cells. Toxicol. in Vitro. 21, 855–862.

13. Wahl, T.O., Gobuty, A.H., Lukert, B.P. (1981) Long-term anticonvulsant therapy and intestinal calcium absorption. Clin. Pharmacol. Ther. 30, 506-512.

14. Bar-Or, D., Gasiel, Y. Calcium and calciferol antagonise effect of verapamil in atrial fibrillation. Br. Med. J. (Clin. Res. Ed.). 282, 1585-1586.

15. Kuhn, M., Schriger, D.L. (1992) Low-dose calcium pretreatment to prevent verapamil-induced hypotension. Am. Heart J. 124, 231-232.

16. Fox, J., Della-Santina, C.P. (1989) Oral verapamil and calcium and vitamin D metabolism in rats: effect of dietary calcium. Am. J. Physiol. 257, E632-E638.

17. Kupfer, S., Kosovsky, J.D. (1965) Effects of cardiac Glycosides on renal tubular transport of calcium, magnesium inorganic phosphate and glucose in the dog. J. Clin. Invest. 44, 1132-1143.

18. Vella, A., Gerber, T.C., Hayes, D.L., Reeder, G.S. (1999) Digoxin, hypercalcaemia, and cardiac conduction. Postgrad. Med. J. 75, 554-556.

19. Rejnmark, L., Vestergaard, P., Pedersen, A.R. i sur. (2003) Dose-effect relations of loop- and thiazide-diuretics on calcium homeostasis: a randomized, double-blinded Latin-square multiple cross-over study in postmenopausal osteopenic women. Eur. J. Clin. Invest. 33, 41-50.

20. Riis, B., Christiansen, C. (1985) Actions of thiazide on vitamin D metabolism: A controlled therapeutic trial in normal women early in the postmenopause. Metabolism. 34, 421-424.

21. Friedman, P.A., Bushinsky, D.A. (1999) Diuretic effects on calcium metabolism. Semin. Nephrol. 19, 551-556.

22. Reid, I.R., Ibbertson, H.K. (1986) Calcium supplements in the prevention of steroid-induced osteoporosis. Am. J. Clin. Nutr. 44, 287-290.

23. Gennari, C. (1993) Differential effect of glucocorticoids on calcium absorption and bone mass. Br. J. Rheumatol. 32, 11-14.

24. Dahlman, T., Lindvall, N., Hellgren, M. (1990) Osteopenia in pregnancy during long-term heparin treatment: a radiological study post partum. Br. J. Obstet. Gynaecol. 97, 221-228.

25. Haram, K., Hervig, T., Thordarson, H., Aksnes, L. (1993) Osteopenia caused by heparin treatment in pregnancy. Acta Obstet. Gynecol. Scand. 72, 674-675.

26. Ringe, J.D., Keller, A. (1992) Risk of osteoporosis in long-term heparin therapy of thromboembolic diseases in pregnancy: attempted prevention with ossein-hydroxyapatite.Geburtshilfe Frauenheilkd. 52, 426-429.

27. Wise, P.H., Hall, A.J. (1980) Heparin-induced osteopenia in pregnancy. Br. Med. J. 281, 110-111.

28. Adlin, E.V., Maurer, A.H., Marks, A.D., Channick, B.J. (1991) Bone mineral density in postmenopausal women treated with L-thyroxine. Am. J. Med. 90, 360-366.

29. Franklyn, J., Betteridge, J., Holder, R. i sur. (1994) Bone mineral density in thyroxine treated females with or without a previous history of thyrotoxicosis. Clin. Endocrinol. 41, 425-432.

30. Greenspan, S.L., Greenspan, F.S., Resnick, N.M. i sur. (1991) Skeletal integrity in premenopausal and postmenopausal women receiving long-term L-thyroxine therapy. Am. J. Med. 91, 5-14.

31. Hanna, F.W., Pettit, R.J., Ammari, F. i sur. (1998) Effect of replacement doses of thyroxine on bone mineral density. Clin. Endocrinol. 48, 229-234.

32. Kung, A.W.C., Pun, K.K. (1991) Bone mineral density in premenopausal women receiving long-term physiological doses of levothyroxine. JAMA. 265, 2688-2691.

33. Nuzzo, V., Lupoli, G., Esposito Del Puente, A. i sur. (1998) Bone mineral density in premenopausal women receiving levothyroxine suppressive therapy. Gynecol. Endocrinol. 12, 333-337.

34. Paul, T.L., Kerrigan, J., Kelly, A.M. i sur. (1988) Long-term L-thyroxine therapy is associated with decreased hip bone density in premenopausal women. JAMA. 259, 3137-3141.

35. Schneider, D.L., Barrett-Connor, E.L., Morton, D.J. (1995) Thyroid hormone use and bone mineral density in elderly men. Arch. Intern. Med. 155, 2005-2007.

36. Leonard, J.P., Desager, J.P., Beckers, C., Harvengt, C. (1979) In vitro binding of various biological substances by two hypocholesterolaemic resins. Cholestyramine and colestipol.Arzneimittelforschung. 29, 979-981.

37. Thompson, W.G., Thompson, G.R. (1969) Effect of cholestyramine on the absorption of vitamin D3 and calcium. Gut. 10, 717-722.

38. Schwarz, K.B., Goldstein, P.D., Witztum, J.L., Schonfeld, G. (1980) Fat-soluble vitamin concentrations in hypercholesterolemic children treated with colestipol. Pediatrics. 65, 243-250.

39. Buckley, L.M., Leib, E.S., Cartularo, K.S. i sur. (1996) Calcium and vitamin D3 supplementation prevents bone loss in the spine secondary to low-dose corticosteroids in patients with rheumatoid arthritis. A randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Ann. Intern. Med. 125, 961-968.

40. Chesney, R.W., Mazess, R.B., Hamstra, A.J. i sur. (1978) Reduction of serum-1,25-dihydroxyvitamin-D, in children receiving glucocorticoids. Lancet. 2, 1123-1125.

41. Lems, W.F., Van Veen, G.J., Gerrits, M.I. i sur. (1998) Effect of low-dose prednisone (with calcium and calcitriol supplementation) on calcium and bone metabolism in healthy volunteers. Br. J. Rheumatol. 37, 27-33.

42. Lund, B., Andersen, R.B., Friis, T. i sur. (1977) Effect of 1alpha-hydroxyvitamin D3 and 1,25-dihydroxyvitamin D3 on intestine and bone in glucocorticoid-treated patients. Clin. Endocrinol. 7, 177s-181s.

43. Nuti, R., Vattimo, A., Turchetti, V., Righi, G. (1984) 25-Hydroxycholecalciferol as an antagonist of adverse corticosteroid effects on phosphate and calcium metabolism in man. J. Endocrinol. Invest. 7, 445-448.

44. Yeh, J.K., Aloia, J.F., Semla, H.M. (1984) Interrelation of cortisone and 1,25 dihydroxycholecalciferol on intestinal calcium and phosphate absorption. Calcif. Tissue Int.36, 608-614.

45. Trovato, A., Nuhlicek, D.N., Midtling, J.E. (1991) Drug-nutrient interactions. Am. Fam. Physician. 44, 1651-1658.

46. Sanchez Navarro, A., Martinez Cabarga, M., Dominguez-Gil Hurle, A. (1994) Comparative study of the influence of Ca2+ on absorption parameters of ciprofloxacin and ofloxacin. J. Antimicrob. Chemother. 34, 119-125.

47. Lomaestro, B.M., Bailie, G.R. (1993) Effect of multiple staggered doses of calcium on the bioavailability of ciprofloxacin. Ann. Pharmacother. 27, 1325-1328.

48. Marshall, A.J., Piddock, L.J. (1994) Interaction of divalent cations, quinolones and bacteria.J. Antimicrob. Chemother. 34, 465-83.

49. Hergenroeder, A.C., Smith, E.O., Shypailo, R. i sur. (1997) Bone mineral changes in young women with hypothalamic amenorrhea treated with oral contraceptives, medroxyprogesterone, or placebo over 12 months. Am. J. Obstet. Gynecol. 176, 1017-1025.

50. Hartard, M., Bottermann, P., Bartenstein, P. i sur. (1997) Effects on bone mineral density of low-dosed oral contraceptives compared to and combined with physical activity.Contraception. 55, 87-90.

51. Vernillo, A.T., Rifkin, B.R. (1998) Effects of tetracyclines on bone metabolism. Adv. Dent. Res. 12, 56-62.

52. Li, Q.N., Hu, B., Huang, L.F. i sur. (2003) Effects of low doses of hydrochloride tetracycline on bone metabolism and uterus in ovariectomized rats. Acta Pharmacol. Sin. 24, 599-604.

53. Wood, R.J., Zheng, J.J. (1997) High dietary calcium intakes reduce zinc absorption and balance in humans. Am. J. Clin. Nutr. 65, 1803-1809.

54. Spencer, H., Rubio, N., Kramer, L. i sur. (1987) Effect of zinc supplements on the intestinal absorption of calcium. J. Am. Coll. Nutr. 6, 47-51.

55. Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine (1997) Dietary reference intakes for calcium, phosphorus, magnesium, vitamin D and fluoride, National Academy Press, Washington.

56. Higdon, J., Drake, V.J. (2012) An Evidence-based Approach to Vitamins and Minerals, Georg Thieme Verlag., Stuttgart.

57. Barger-Lux, M.J., Heaney, R.P., Stegman, M.R. (1990) Effects of moderate caffeine intake on the calcium economy of premenopausal women. Am. J. Clin. Nutr. 52, 722-725.

58. Harris, S.S., Dawson-Hughes, B. (1994) Caffeine and bone loss in healthy postmenopausal women. Am. J. Clin. Nutr. 60, 573-578.

59. Lloyd, T., Johnson-Rollings, N., Eggli, D.F. i sur. (2000) Bone status among postmenopausal women with different habitual caffeine intakes: a longitudinal investigation. J. Am. Coll. Nutr.19, 256-261.

60. Devine, A., Criddle, R.A., Dick, I.M. i sur. (1995) A longitudinal study of the effect of sodium and calcium intakes on regional bone density in postmenopausal women. Am. J. Clin. Nutr. 62, 740-745.

61. Carbone, L.D., Barrow, K.D., Bush, A.J. i sur. (2005) Effects of a low sodium diet on bone metabolism. J. Bone Miner. Metab. 23, 506-513.

62. Wigertz, K., Palacios, C., Jackman, L.A. i sur. (2005) Racial differences in calcium retention in response to dietary salt in adolescent girls. Am. J. Clin. Nutr. 81, 845-850.

63. Bonjour, J.P. (2005) Dietary protein: an essential nutrient for bone health. J. Am. Coll. Nutr.24, 526S-536S.