Toksičnost
Stanje povišenih koncentracija kalija u krvi se naziva hiperkalemijom, koje ne može nastati pretjeranom konzumacijom hrane bogatom kalijem u zdravih osoba.
Simptomi hiperkalemije su nespecifični i uključuju opću slabost te osjećaj trnjenja u rukama i nogama. Ozbiljnije komplikacije hiperkalemije uključuju nenormalan srčani ritam (aritmija), koji može uzrokovati opasan zastoj srca. Simptomi koji se mogu javiti uslijed uzimanja dodataka prehrani s kalijem uključuju i gastrointestinalne simptome, kao što je mučnina, bol u trbuhu, povraćanje i dijareja. Navedeni simptomi se najčešće javljaju ukoliko se dodatak prehrani ili lijek ne uzima s hranom, odnosno, ako se ne otopi u dovoljnoj količini tekućine. Također, mogu se, ali rijetko, javiti i ulceracije crijeva, no pojava ovog i ostalih gastrointestinalnih simptoma uvelike ovisi o farmaceutskom obliku u kojem se kalij uzima. Istraživanja pokazuju da kalij, kao kalijev klorid, ne uzrokuje pojavu simptoma pri dozama od 2 340 mg, a da se dobro tolerira čak i u dnevnim dozama do 7 820 mg.[1-8]
Pretjeran unos kalija u obliku kalijeva klorida (zamjena za sol) ili kroz dodatke prehrani s kalijem općenito ne može uzrokovati hiperkalemiju u zdravih osoba. No, zabilježeni su pojedini slučajevi akutne toksičnosti koja je rezultirala pretjeranim unosom navedenih oblika kalija u zdravih osoba, pa je potreban oprez. Međutim, najčešći uzrok hiperkalemije su razne bolesti bubrega, jer se pogoršanom funkcijom istih ometa izlučivanje kalija iz organizma. Neke od drugih bolesti i stanja koje mogu rezultirati hiperkalemijom i pri dnevnim dozama manjim od 4,7 g (120 mmol) su nedostatak mineralokortikoida (npr. Addisonova bolest), šećerna bolest, pseudohipoaldosteronizam tipa II (Gordonov sindrom), rabdomioliza, opekotine i masivna transfuzija krvi. Također, neki lijekovi mogu povećati rizik od hiperkalemije (Vidjeti „Moguće interakcije s lijekovima“). Koliko pretjerane količine kalija mogu biti opasne govori i činjenica da se kalij, u obliku kalijeva klorida, koristi u Sjedinjenim Američkim Državama kao dio smrtonosne injekcije za izvršenje smrtne kazne.[1-11]
"Literatura"
1. DiSilvestro, R. (2005) Handbook of Minerals As Nutritional Supplements, CRC Press, Boca Raton.
2. Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine (2004) Dietary Reference Intakes for Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate, National Academy Press, Washington.
3. Berdanier, C.D. (1998) Advanced Nutrition: Micronutrients, CRC Press, Boca Raton.
4. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.
5. Insel, P., Ross, D., McMahon, K., Bernstein, M. (2011) Nutrition, Jones and Bartlett Publishers, Ontario.
6. Higdon, J., Drake, V. (2012) An Evidence-based Approach to Vitamins and Minerals: Health Benefits and Intake Recommendations, Thieme Publishing Group, Stuttgart.
7. Alfonzo, A.V.M., Isles, C., Geddesc, C., Deighan, C. (2006) Potassium disorders – clinical spectrum and emergency management. Resuscitation. 70, 10—25.
8. Hoskote, S.S., Joshi, S.R., Ghosh, A.K. (2008) Disorders of potassium homeostasis: pathophysiology and management. J. Assoc. Physicians India. 56, 685-693.
9. Rosenberry, C., Stone, F., Kalbfleisch, K. (2009) Rhabdomyolysis-Induced Severe Hyperkalemia. West J. Emerg. Med. 10, 302.
10. Vraets, A., Lin, Y., Callum, J.L. (2011) Transfusion-associated hyperkalemia. Transfus. Med. Rev. 25, 184-196.
11. Zimmers, T.A., Sheldon, J., Lubarsky, D.A. i sur. (2007) Lethal Injection for Execution: Chemical Asphyxiation?. PLoS Med. 4, 646-653.