Izvori

Hrana

Vitamin B3 se u biljkama pojavljuje u obliku nikotinske kiseline, dok u životinjskim tkivima u obliku nikotinamida. Nikotinamid i nikotinska kiselina se u hrani pojavljuju većinom u vezanom obliku što značajno smanjuje njegovu biološku dostupnost. Vezana nikotinska kiselina u biljkama se još naziva niacintin ili niacinogen. U kukuruzu je, na primjer, niacin prisutan u kovalentno vezanim kompleksima zajedno sa manjim peptidima i ugljikohidratima no biološka se dostupnost niacina može povećati hidrolizom sa blagim lužinama. Primjer toga jest način obrade kukuruza u južnoj Americi koje uključuje njegovo namakanje u kalcijevom oksidu (vapno) prije kuhanja. U drugim biljkama vezan niacin je osjetljiv na toplinu te se oslobađa zagrijavanjem pa se tako, na primjer, prženjem zrna kave povećava biološka dostupnost nikotinske kiseline.[1-5]

Triptofan

Dovoljne nutritivne količine niacina u organizmu ovise i o esencijalnoj aminokiselini triptofanu iz kojeg se niacin u organizmu može sintetizirati. Količine niacina sintetiziranog iz triptofana ovise o kvantiteti i kvaliteti konzumiranih proteina. Kod prehrane sa manjim unosom proteina, triptofan se primarno koristi u organizmu za održavanje ravnoteže dušika, a tek onda za sintezu niacina. S obzirom da većina proteina sadrži oko 1 % triptofana teoretski je moguće, u prehrani kojoj nedostaje niacin, održati dostatne količine niacina u organizmu, ako se unosi više od 100 g proteina dnevno. Mlijeko i riža sadrže manje količine niacina, međutim imaju proteine koji sadrže veće količine triptofana te je niacin u njima više biološki dostupan od, na primjer, kukuruza. Kukuruz ima niske razine triptofana i relativno niske količine niacina koji je u vezanom obliku te je oko 30 % niacina u kukuruzu biološki dostupno.[3-5]

Biljni izvor vitamina B3 su mahunarke, avokado, smokve, datulje, rajčica, lisnato povrće, brokula, mrkva, šparoge, kikiriki, orašasti plodovi, proizvodi cjelovith žitarica, repa i suncokretove sjemenke, gljive te pivski kvasac.

Životinjski izvor vitamina B3 su jetra, bubrezi i srce, piletina, riba (tuna, losos, sabljarka, iverak), govedina, mlijeko i jaja.

Dodaci prehrani i obogaćivanje hrane

Vitamin B3 je dostupan u nekoliko oblika, tj. kao nikotinska kiselina, nikotinamid i inozitol heksanikotinat. Niacin odnosno nikotinska kiselina je dostupna u obliku tableta i kapsula te tableta i kapsula s vremenskim otpuštanjem. Za tableta i kapsula s vremenskim otpuštanjem se smatra da imaju manje nuspojava nego uobičajene fomulacije. Međutim, neki podaci ukazuju na to da tablete i kapsule sa vremenskim otpuštanjem uzrokuju veća oštećenja jetre. Nikotinamid ima manje nuspojava nego nikotinska kiselina te se preferira u dodacima prehrani, posebno za trudnice ili u dječjim formulama. Mnogi pripravci sadrže oba oblika vitamina B3, nikotinsku kiselinu i nikotinamid, s većim udjelom nikotinamida.[4,7]

Inozitol heksanikotinat je inozitol koji je esterificiran sa niacinom (nikotinskom kiselinom) na svih šest inozitolnih alkoholnih skupina. Obično se prodaje u obliku tableta ili kapsula sa svojstvom da ne uzrokuje crvenilo, jer ne sadrži slobodnu nikotinsku kiselinu.[6,7]

Obogaćuje se bijelo pšenično brašno te proizvodi od žitarica kao što je bijela riža, kukuruzna krupica, tjestenina i kruh. Niacin je relativno stabilan te teoretski bilo koja hrana se njime može obogatiti, pa i sokovi, keksi i slično.[1,2,5]

"Literatura"

1. Hui, Y.H. (1992) Encyclopedia of food science and technology, John Wiley and sons, New York.

2. MacRae, R., Robinson, R.K., Sadler, M.J. (1993) Encyclopaedia of food science, food technology and nutrition, Academic Press, London.

3. Insel, P., Ross, D. McMahon, K., Bernstein, M. (2011) Nutrition, Jones and Bartlett Publishers, Sudbury.

4. Shils, M.E., Shike, M., Ross, A.C., Caballero, B., Cousins, R.J. (2006) Modern nutrition in health and disease, Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia.

5. World Health Organization (2000) PELLAGRA and its prevention and control in major emergencies. Online: http://whqlibdoc.who.int/hq/2000/who_nhd_00.10.pdf.

6. Head, K.A. (1996) Inositol Hexaniacinate: A Safer Alternative of Niacin. Alt. Med. Rev. 1, 176-184.

7. Barter, P. (2006) Options for therapeutic intervention: How effective are the different agents?. Eur. Heart J. Suppl. 8, F47–F53.