Vitamini

Vitamini su organske tvari raznovrsne strukture i kemijskih svojstava, potrebne u malim količinama, a esencijalne za normalno funkcioniranje organizma (rast, razvitak, reprodukcija).

Vitaminom se naziva tvar ili skup tvari koje se ne mogu sintetizirati u dovoljnim količinama u našem organizmu, nego ih se treba unositi hranom, a razlikuju se od ostalih hranjivih tvari (lipidi, ugljikohidrati, proteini) po tome što nemaju strukturnu ulogu niti katabolizmom daju energiju. Svaki vitamin ima različitu biokemijsku funkciju i sudjeluje u brojnim biokemijskim reakcijama, a nedostatak pojedinog vitamina općenito uzrokuje specifično oboljenje. Skupine rizika od nedostatka vitamina općenito su pušači, konzumenti alkohola i droga, dijabetičari, trudnice, vegani, adolescenti i stariji.

Svi se vitamini mogu dobiti hranom, dok se vitamini D i K sintetiziraju u našem tijelu. Naziv „vitamin“ je spoj dviju riječi, vita (lat. život) i amin, dakle, „vitamin“ znači amin života. Naziv je smislio biokemičar Kazimir Funk 1912. godine jer se tada mislilo da svi vitamini pripadaju aminima, što danas znamo da nije točno, ali naziv „vitamin“ je ostao. Vitamini se još nazivaju i mikronutrijentima, jer su dnevne potrebe za vitaminima između 1 μg i 100 mg te se klasificiraju po njihovoj biološkoj funkciji, a ne po strukturi. Poznato je 13 vitamina, koji se općenito dijele u dvije skupine, na vitamine topljive u vodi i vitamine topljive u mastima. Vitamini topljivi u mastima uključuju vitamin A, D, E i K, a vitamini topljivi u vodi su vitamin C te vitamini B kompleksa, tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotensku kiselinu (B5), piridoksin (B6), folnu kiselinu (B9), kobalamin (B12) i biotin.

Vitameri su članovi iste skupine vitamina s istim ili sličnim djelovanjem, slične kemijske strukture, provitamini su spojevi koji se u organizmu pretvaraju u metabolički aktivni oblik vitamina, dok su antagonisti vitamina ili antivitamini tvari strukturno slične vitaminima, a mogu umanjiti ili potpuno inaktivirati djelovanje vitamina. Vitaminima se ne smatraju ostale esencijalne hranjive tvari, kao što su minerali, masne kiseline i aminokiseline, jer su one potrebne u većim količinama nego sami vitamini. Također, vitaminima se ne smatraju druge tvari koje mogu imati određene učinke na zdravlje, ali nisu od esencijalne važnosti za normalno funkcioniranje organizma.