Nedostatak u organizmu

Smanjene količine kalcija u krvi nazivaju se hipokalcemijom, a nedovoljan unos hranom, loša apsorpcija kalcija, pojačano izlučivanje kalcija ili kombinacija svega navedenog može uzrokovati nedostatak ovog važnog minerala. Kratkotrajan nedovoljan unos kalcija hranom ne uzrokuje značajniju pojavu simptoma, s obzirom da su razine kalcija u našem organizmu strogo kontrolirane. Točnije, pri nedostatku kalcija naš organizam pokreće proces demineralizacije kostiju, odnosno izvlači kalcij iz kostiju ne bi li ga bilo u dovoljnim količinamma u krvi. Također, onemogućava se značajnije izlučivanje kalcija urinom.[1-4]

Simptomi nedostatka kalcija su: ukočenost i trnci u prstima, grčevi mišića, konvulzije, letargija, loš apetit, abnormalan srčani ritam, grčevi grkljana i bronhijalnih cijevi što uzrokuje poteškoće s disanjem, promjene u funkciji mozga (depresija, demencija, čak psihoza), a dugotrajna hipokalmija može uzrokovati oticanje mozga, katarakte i trajno oštećenje srca.[1-4]

Nedovoljan unos kalcija primarno utječe na kosti i mišiće, uzrokujući tetaniju, stanje karakterizirano naizmjeničnim grčevima mišića koji se ne mogu opustiti, posebno mišića ruku i nogu. Bolovi u mišićima i parestezije (utrnulost i trnci) su česti znakovi tetanije. Dugotrajna hipokalcemija može uzrokovati osteopeniju, a koja ako se ne liječi, može uzrokovati osteoporozu. Rizik od lomova kostiju je također povećan, posebno u slučaju starije populacije, a nedostatak kalcija može uzrokovati i rahitis, iako se ovo stanje više povezuje s nedostatkom vitamina D. Dugotrajan nedostatak kalcija se povezje i s razvojem hipertenzije, raka debelog crijeva i pretilosti (Vidjeti “Utjecaj na bolesti i zdravlje”), dok su dugotrajno vrlo niske količine kalcija fatalne.[1-4]

Uzroci nedostatka kalcija

Intolerancija na laktozu uključuje simptome, kao što su nadutost i dijareja, koji se javljaju kada se konzumira više laktoze, šećera koji se prirodno nalazi u mlijeku, nego što ju je laktaza, enzim u cirjevima, sposobna hidrolizirati na glukozu i galaktozu. Oboljeli od intolerancije na laktozu stoga mogu razviti nedostatak kalcija upravo zbog izbjegavanja mliječnih proizvoda. Alergija na kravlje mlijeko se ne javlja često, no također predstavlja čimbenik rizika od razvoja neodstatka kalcija.[5-9] Menopauza uzrokuje gubitak koštane mase zbog smanjene proizvodnje estrogena, što posljedično uzrokuje povećanje resorpcije kalcija iz kostiju i smanjenje apsorpcije istog.[10-14] Vegetarijancima može nedostajati kalcij jer konzumiraju više biljnih proizvoda s većim sadržajem oksalata i fitata, a rizik od nedostatka kalcija je veći u onih koji ne konzumiraju mliječne proizvode.[15-19] Ženama oboljelim od anoreksije (anorexia nervosa) često se kao simptom javlja i amenoreja, uzrokovana pogoršanjem u proizvodnji estrogena, a posljedično im je smanjena apsorpcija kalcija i povećano urinarno izlučivanje istog. Također, pretjerano vježbanje može uzrokovati amenoreju, pa posebnu rizičnu skupinu čine sportašice i žene u vojsci, gdje je pojačan rizik od niske gustoće i lomova kostiju te nepravilnosti u menstrualnom ciklusu.[20-23] Pojačana potreba za kalcijem javlja se i u slučaju prehrane koja sadrži veće količine fitata, malapsorpcije masti, pogoršane funkcije bubrega, nedostatka vitamina D, povećane ili smanjene količine magnezija, alkoholizma, abnormalne funkcije štitnjače i nadbubrežne žlijezde, kirurškog odstranjenja želuca i uzimanja nekih lijekova (Vidjeti “Moguće interakcije s lijekvima”).[1-4,25,26]

"Literatura"

1. Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine (1997) Dietary reference intakes for calcium, phosphorus, magnesium, vitamin D and fluoride, National Academy Press, Washington.

2. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

3. Berdanier, C.D. (1998) Advanced Nutrition: Micronutrients, CRC Press, Boca Raton.

4. Kroner, Z. (2011) Vitamins and Minerals, Greenwood, Santa Barbara.

5. Nose, O., Iida, Y., Kai, H. i sur. (1979) Breath hydrogen test for detecting lactose malabsorption in infants and children: prevalence of lactose malabsorption in Japanese children and adults. Arch. Dis. Child. 54, 436-440.

6. Rao, D.R., Bello, H., Warren, A.P., Brown, G.E. (1994) Prevalence of lactose maldigestion: influence and interaction of age, race, and sex. Dig. Dis. Sci. 39, 1519-1524.

7. Hertzler, S.R., Savaiano, D.A. (1996) Colonic adaptation to daily lactose feeding in lactose maldigesters reduces lactose intolerance. Am. J. Clin. Nutr. 64, 232-236.

8. Pribila, B.A., Hertzler, S.R., Martin, B.R. i sur. (2000) Improved lactose digestion and intolerance among African-American adolescent girls fed a dairy-rich diet. J. Am. Diet. Assoc.100, 524-528.

9. Rona, R.J., Keil, T., Summers, C. i sur. (2007) The prevalence of food allergy: a meta-analysis.J. Allergy Clin. Immunol. 120, 638-646.

10. Heaney, R.P., Recker, R.R., Stegman, M.R., Moy, A.J. (1989) Calcium absorption in women: relationships to calcium intake, estrogen status, and age. J. Bone Miner. Res. 4, 469-475.

11. Breslau, N.A. (1994) Calcium, estrogen, and progestin in the treatment of osteoporosis.Rheum. Dis. Clin. North Am. 20, 691-716.

12. Gallagher, J.C., Riggs, B.L., Deluca, H.F. (1980) Effect of estrogen on calcium absorption and serum vitamin D metabolites in postmenopausal osteoporosis. J. Clin. Endocrinol. Metab.51, 1359-1364.

13. Dawson-Hughes, B., Dallal, G.E., Krall, E.A., Sadowski, L., Sahyoun, N., Tannenbaum, S. (1990) A controlled trial of the effect of calcium supplementation on bone density in postmenopausal women. N. Engl. J. Med. 323, 878-883.

14. Kirschstein, R. (2003) Menopausal hormone therapy: summary of a scientific workshop.Ann. Intern Med. 138, 361-364.

15. Abrams, S.A., Silber, T.J., Esteban, N.V. i sur. (1993) Mineral balance and bone turnover in adolescents with anorexia nervosa. J. Pediatr. 123, 326-331.

16. Drinkwater, B., Bruemner, B., Chesnut, C. (1990) Menstrual history as a determinant of current bone density in young athletes. JAMA. 263, 545-548.

17. Nattiv, A. (2000) Stress fractures and bone health in track and field athletes. J. Sci. Med. Sport. 3, 268-279.

18. Johnson, A.O., Semenya, J.G., Buchowski, M.S. i sur. (1993) Correlation of lactose maldigestion, lactose intolerance, and milk intolerance. Am. J. Clin. Nutr. 57, 399-401.

19. Lappe, J., Cullen, D., Haynatzki, G. i sur. (2008) Calcium and vitamin d supplementation decreases incidence of stress fractures in female navy recruits. J. Bone Miner. Res. 23, 741-749.

20. Marsh, A.G., Sanchez, T.V., Midkelsen, O. i sur (1980) Cortical bone density of adult lacto-ovo-vegetarian and omnivorous women. J. Am. Diet. Assoc. 76, 148-151.

21. Janelle, K.C., Barr, S.I. (1995) Nutrient intakes and eating behavior scores of vegetarian and nonvegetarian women. J. Am. Diet. Assoc. 95, 180-186.

22. American Dietetic Association, Dietitians of Canada. (2003) Position of the American Dietetic Association and Dietitians of Canada: vegetarian diets. J. Am. Diet. Assoc. 103, 748-765.

23. Appleby, P., Roddam, A., Allen, N., Key, T. (2007) Comparative fracture risk in vegetarians and nonvegetarians in EPIC-Oxford. Eur. J. Clin. Nutr. 61, 1400-1406.

24. Reed, J.A., Anderson, J.J., Tylavsky, F.A., Gallagher, J.C.J. (1994) Comparative changes in radial-bone density of elderly female lactoovovegetarians and omnivores. Am. J. Clin. Nutr.59, 1197S-1202S.

25. Nair, G.K.V., Simmons, D.L. (2002) Adrenal Insufficiency Presenting as Hypercalcemia. Online: http://www.turner-white.com/pdf/hp_jan02_adrenal.pdf.

26. Criqui, M.H., Langer, R.D., Reed, D.M. (1989) Dietary Alcohol, Calcium, and Potassium Independent and Combined Effects on Blood Pressure. Circulation. 80, 609-614.