Fizikalno-kemijska svojstva

Magnezij je kemijski element 2. skupine periodnog sustava elemenata s kemijskim simbolom Mg i atomskim brojem 12. Ovom zemno-alkalijskom metalu uobičajeni je oksidacijski broj +2 i 8. je najbrojniji element u zemljinoj kori (2,1 %). Nalazimo ga većinom u obliku magnezita (MgCO3) i  dolomita (CaCO3 x MgCO3), no ima ga i u prirodnim vodama, posebno morskoj, gdje se nalazi u obliku Mg2+iona i 3. je element po otopljenoj količini. U biološkim sustavima većinom se javlja kao Mg2+ ion, izuzetno je bitan za skoro sve žive organizme, a u biljkama je središnji atom klorofila. Magnezij je metal srebrno bijele boje, relativno mekan, atomske mase 24,3050 gmol-1, temperature tališta 648,8 ± 0,5 ºC, a vrelišta 1090 ºC. Na zraku potamni zbog zaštitne prevlake oksida, a može se kovati, lijevati i valjati. Kada se nalazi u obliku pudera ili tankih niti izuzetno je zapaljiv metal, dok je teže zapaljiv kada je većeg i kompaktnijeg oblika. Jednom kad se zapali, teško ga se gasi, a gorenjem na zraku daje blještavu bijelu svjetlost, pa ga se stoga koristi u pirotehnici i fotografiji. Magnezijevi spojevi su većinom topljivi u vodi, a manje količine otopljenih iona magnezija dopridonose oporom okusu prirodnih voda. Soli ovog metala upotrebljavaju se kao purgativ jer magnezijevi ioni u probavnom traktu pomažu prijelaz vode iz neke druge tjelesne tekućine u crijevo. Najčešći oblici magnezija koji se koriste u tu svrhu su magnezijev sulfat (“Epsomska sol”) i magnezijev oksid (“magnezijevo mlijeko”), koji se rabi i kao antacid. Lako se otapa u kiselinama, a reagira i s vodom na povišenim temperaturama uz oslobađanje vodika.[1-4]

"Literatura"

1. Berdanier, C.D. (1998) Advanced Nutrition: Micronutrients, CRC Press, Boca Raton.

2. Maguire, M.E., Cowan, J.A. (2002) Magnesium chemistry and biochemistry. BioMetals. 15, 203–210.

3. Emsley, J. (2001) Vodič kroz elemente, (preveli Černi, I., Trbojević, D.), Izvori d.o.o., Zagreb.

4. Filipović, I., Lipanović, S. (1995) Opća i anorganska kemija: II. Dio kemijski elementi i njihovi spojevi, Školska knjiga, Zagreb.