Toksičnost

Magnezij koji se nalazi u hrani me predstavlja rizik za zdravlje, no farmakološke doze magnezija koje se nalaze u dodacima prehrani mogu imati neželjene posljedice, ako se uzimaju u prekomjernim količinama. Naši bubrezi su sposobni brzo izlučiti veće količine apsorbiranog ili injektiranog magnezija, pa je upravo iz tog razloga potreban poseban oprez u slučaju pogoršanih funkcija bubrega. Naime, pogoršane funkcije bubrega povećavaju i rizik od pojave neželjenih simptoma toksičnosti magnezija. Također, hipermagnezemiju može uzrokvati hiperaldosteronizam, hiperkalcemija, hiperparatiroidizam te nedostatak fosfata ili kalija. Prvi simptomi koji se javljaju nakon uzimanja prekomjernih količina magenzija su proljev i abdominalni grčevi, a javlja se i mučnina te povraćanje. Povećane količine magnezija u serumu (hipermagnezemija) mogu rezultirati i smanjenjem krvnog tlaka (hipotenzija), a neki od kasnijih simptoma toksičnosti magnezija, kao što su letargija, zbunjenost i poremećaji srčanog ritma su povezani upravo s teškom hipotenzijom. Napretkom hipermagnezemije javljaju se slabost u mišićima i poteškoće disanja, a ozbiljna hipermagnezemija može rezultirati i zastojem srca (srčani arest).  Magnezijeve soli, kao što je magnezijev sulfat, u dozama od 3 do 5 g, uzrokuju proljev i dehidraciju. Hiporefleksija se javlja pri plazma koncentracijama magnezija 2 do 3 puta većim nego što je to normalno, dok se pri plazma koncentracijama magnezija od 9 do 12 mg dL-1 javlja mučnina, crvenjenje, dvostruki vid, nerazgovjetan govor i slabost. Akutna toksičnost magnezija prilikom prekomjerne intravenozne doze rezultira mučninom, depresijom i paralizom. Paraliza mišića te srčano i respiratorno zatajenje se povezuju s plazma koncentracijama magnezija višim od 15 mg dL-1.  S toksičnosti magnezija se povezuju i laksativi te antacidi koji ga sadrže, pa je potreban oprez prilikom uzimanja istih. Također, većina osoba starije životne dobi ima pogoršane funkcije bubrega, a često uzimaju i laksative te antacide, pa je  potreban dodatan oprez.[1-10]

"Literatura"

1. Grooper, S.S., Smith, J.L., Groff, J.L. (2009) Advanced nutrition and human metabolism, Wadsworth Cengage Learning, Belmont.

2. Caballero, B. (2009) Guide to Nutritional Supplements, Elsevier, Oxford.

3. DiSilvestro, R. (2005) Handbook of Minerals As Nutritional Supplements, CRC Press, Boca Raton.

4. Hathcock, J.N. (2004) Vitamin and Mineral Safety. Online: http://www.crnusa.org/safetypdfs/018CRNSafetyMagnesium.pdf.

5. Xing, J.H., Soffer E.E. (2001) Adverse effects of laxatives. Dis. Colon. Rectum. 44, 1201-1209.

6. Jaing, T.H., Hung, I.H., Chung, H.T., Lai, C.H., Liu, W.M., Chang, K.W. (2002) Acute hypermagnesemia: a rare complication of antacid administration after bone marrow transplantation. Clin. Chim. Acta. 326, 201-203.

7. Whang, R. (1997) Clinical disorders of magnesium metabolism. Compr. Ther. 23, 168-173.

8. Ho, J., Moyer, T.P., Phillips, S. (1995) Chronic diarrhea: The role of magnesium. Mayo Clin. Proc. 70, 1091-1092.

9. Nordt, S., Williams, S.R., Turchen, S. i sur. (1996) Hypermagnesemia following an acute ingestion of Epsom salt in a patient with normal renal function. J. Toxicol. Clin. Toxicol. 34, 735-739.

10. Swaminathan; R. (2003) Magnesium Metabolism and its Disorders. Clin. Biochem. Rev. 24, 47–66.