Toksičnost

Toksičnost je rijetka s obzirom da je vitamin C topljiv u vodi, te se izlučuje iz tijela. Vitamin C u dozama od 500 mg dnevno ili manje predstavlja neznatan rizik po zdravlje čovjeka.[1]

Vitamin C po nekim istraživanjima uzrokuje stvaranje oksalatnih bubrežnih kamenaca, pa se preporuča da oni koji imaju bubrežne kamence (ili su skloni stvaranju istih) da izbjegavaju velike količine vitamina C. Potencijalni mehanizam djelovanja jest pretvorba vitamina C u dehidroaskorbinsku kiselinu, koja se dalje metabolizira u oksalnu kiselinu, a sastavni je dio bubrežnih kamenaca. Međutim, neka istraživanja pokazuju da iako velike količine vitamina C povećavaju stvaranje oksalata, ne postoje čvrsti dokazi da uzrokuje i povećanje stvaranja kamenaca. Čak štoviše, neka istraživanja pokazuju da i spriječava njihovo stvaranje vezanjem za kalcij (spriječava stvaranje kalcijeva oksalata) te djeluje baktericidno (uklanja bakterije oko kojih se stvaraju kamenci).[2,3]

Vrlo veliki unos vitamina C (više od 2 g dnevno) može biti povezan s manjim nuspojavama u probavnom sustavu, posebno ako se uzimaju na prazan želudac. Nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u trbuhu i proljev. Uzimanje vitamina C u obliku natrijeva ili kalcijeva askorbata može smanjiti ove nuspojave.[4,5]

Rebound skorbut je teoretsko stanje koje bi se moglo dogoditi kada se dnevni unos vitamina C naglo smanji sa jako visokih na relativno male količine. Pretpostavlja se da bi se to stanje moglo dogoditi jer bi se enzimske reakcije povezane sa askorbatom dalje odvijale, čak 24 do 48 nakon prestanka uzimanja visokih doza, te bi se time razvio skorbut; askorbat se troši, a ne nadoknađuje se u tolikoj mjeri, pa ga nestaje iz organizma.[6]

Visoke doze vitamina C mogu smanjiti proizvodnju progesterona iz žutog tijela u prvih par tjedana trudnoće. Upravo se zbog spriječavanja proizvodnje progesterona pretpostavlja da visoke doze vitamina C (više od 1000 mg) mogu inducirati rani pobačaj. Također se pokazalo da kombinacija vitamina C, vitamina K i bioflavonoida smanjuje rizik. No, potrebna su daljnja istraživanja i dokazi da bi se potvrdio ovaj negativan učinak visokih doza vitamina C.[7]

Pretjerane količine vitamina C ometaju aporpciju bakra. Vitamin C se veže za bakar te ga uklanja iz tijela. Bakar je potreban za mnoge enzimske reakcija, ali u vrlo malim količinama.[8]

Vitamin C pojačava apsorpciju željeza. Stoga pojedinci koji boluju od hemokromatoze i talasemije, a uzimaju veće količine vitamina C,  se mogu zapravo otrovati željezom.[9]

Genetički poremećaj koji rezultira nedovoljnim količinama enzima glukoza-6-fosfat-dehidrogenaze može urokovati nastanak hemolitičke anemije u oboljelih nakon unosa većih količina vitamina C.[10]

"Literatura"

1. Medić-Šarić, M., Buhač, I., Bradamante, V. (2000) Vitamini i minerali: Istine i predrasude, F. Hoffmann-LaRoche, Zagreb.

2. Curhan, G.C., Willett, W.C., Rimm, E.B., Stampfer, M.J. (1996) A prospective study of the intake of vitamins C and B6, and the risk of kidney stones in men. J. Urol. 155, 1847-1851.

3. Curhan, G.C., Willett, W.C., Speizer, F.E., Stampfer, M.J. (1999) Intake of vitamins B6 and C and the risk of kidney stones in women. J. Am. Soc. Nephrol. 10, 840-845.

4. World Health Organization, Food and Agriculture Organization of the United Nations (2004) Vtamin and mineral requirement in human nutrition. Online:  http://whqlibdoc.who.int/publications/2004/9241546123_chap7.pdf.

5. Pauling, L. (1976) Vitamin C, the Common Cold, and the Flu. San Francisco, W.H. Freeman and Company.

6. Gaby, A.R. (2010) Nutritional medicine. Fritz Perlberg Publishing, New Hampshire.

7. Vobecky, J.S., Vobecky, J., Shapcott, D., Cloutier, D., Lafond, R., Blanchard, R. (1976) Vitamins C and E in spontaneous abortion. Int. J. Vitam. Nutr. Res.  46, 291–296.

8. Finley, E.B., Cerklewski, F.L. (1983) Influence of ascorbic acid supplementation on copper status in young adult men. Am. J. Clin. Nutr. 37, 553-556.

9. Fleming, D.J., Tucker, K.L., Jacques, P.F., Dallal, G.E., Wilson, P.W., Wood, R.J. (2002) Dietary factors associated with the risk of high iron stores in the elderly Framingham Heart Study cohort. Am. J. Clin. Nutr. 76, 1375–1384.

10. Cook, J.D., Reddy, M.B. (2001) Effect of ascorbic acid intake on nonheme-iron absorption from a complete diet. Am. J. Clin. Nutr. 73, 93-98.