Toksičnost

Prevelike količine vitamina A u organizmu uzrokuju hipervitaminozu A. Uzrokuje ju prevelika konzumacija dodataka prehrani sa vitaminom A, prevelika konzumacija hrane koja je obogaćena vitaminom A ili prehrana koja se većinom temelji na životinjskoj jetri, a toksičnost proizlazi od slobodnog retinola. Ne uzrokuje ju preveliki unos karotenoida, jer organizam pretvara provitamin A u vitamin A kada je on potreban, pa veće količine provitamina A nisu toksične.

Toksičnost se dijeli na dvije vrste: akutnu kroničnu.[1,2,3]

Akutna hipervitaminoza A nastaje uslijed uzimanja jedne ili više velikih doza vitamina A u kratkom vremenskom roku (300 000 – 10 000 000 RE). Simptomi akutne hipervitaminoze A su glavobolja, umor, povećan tlak cerebrospinalne tekućine, zamagljen vid, gubitak koordinacije, guljenje i svrbež kože, mučnina te gubitak teka.

Kronična hipervitaminoza A nastaje pri redovitom uzimanju umjereno visoke doze kroz određeni vremenski period (15 000 – 300 000 RE). Simptomi kronične hipervitaminoze A su glavobolja, povećan tlak cerebrospinalne tekućine, vrtoglavica, menstrualni poremećaji, konjuktivitis, gubitak kose, crvena koža koja se guli i svrbi, bolovi u kostima i zglobovima.

Ozbiljniji slučajevi hipervitaminoze A mogu uzrokovati oštećenja jetre (cirozu), kostiju i čak komu. Simptomi hipervitaminoze A u djece uključuju izbočene fontanele  i abnormalnosti kostiju.[4,5,6] Visoki unos karotenoida neće uzrokovati hipervitaminozu, no boja kože će postati žuta, što se ne smatra rizikom za zdravlje.[7]
Jetra nekih životinja, posebno onih prilagođenih za život u polarnim predjelima (polarni medvjed, morž, tuljan i  haski) nije sigurna za konzumaciju jer sadrži jako visoke količine vitamina A.[8]
Posebne skupine ljudi kod kojih postoji opasnost od hipervitaminoze pri manjim dozama su[9]: starija populacija, kronični alkoholičari i ljudi s predispozicijma da imaju visok kolesterol. Kronična konzumacija alkohola troši zalihe vitamina A u jetri ali i povećava toksičnost vitamina A i što doprinosi razvoju oštećenja jetre. Time se smanjuje mogućnost nadomještanja vitamina A u alkoholičara. Oboljeli od bolesti jetre ne bi trebali uzimati dodatan vitamin A bez nadzora liječnika. Pušači i oni koji konzumiraju velike količine alkohola ne bi trebali uzimati dodatan β-karoten.[4,5,6]

Vitamin A bitan za normalan razvoj fetusa, međutim, prevelike količine su štetne.[10] Trudnice ili žene koje su u fertilnoj dobi, a ne koriste zaštitu od trudnoće, trebaju izbjegavati uzimanje većih količina vitamina A kroz dodatke prehrani koji sadrže više od 1500 RE (5 000 IU) vitamina A. Najgore posljedice prekomjernog unosa (više od 7 500 RE na dan ) vitamina A jest njegova teratogenost, tj. oštećenje ploda koje uključuje malformacije lubanje, lica, srca, timusa i središnjeg živčanog sustava te embriotoksičnost, pa se preporuča da žene izbjegavaju dodatno uzimanje vitamina A, čak i u topikalnom obliku.Više doze vitamina A (60 000 mg ili 200 000 IU) se mogu dati dojiljama, do 2 mjeseca nakon rođenja djeteta i do 6 tjedana onim majkama koje ne doje. β–Karoten ne uzrokuje oštećenja ploda.[11,12,13]

Piblokto, Pibloktoq ili Arktička histerija se često pojavljuje u narodima koji žive na arktičkim predjelima (Eskimi). Češće se javlja zimi, te je češći u žena. Simptomi uključuju histeriju (vrištanje, nekontrolirano divlje ponašanje), depresiju, koprofagiju (jedenje izmeta), neosjetljivost na ekstremnu hladnoću (trčanje po snijegu, neodjeveni) i eholaliju (besmisleno ponavljanje riječi). Ovo stanje se povezuje sa vitaminom A i njegovom toksičnosti. Prehrana Eskima je bogata hranom koja sadrži visoke količine vitamina A (jetra polarnih životinja).[14,15]

"Literatura"

1. Hui, Y.H. (1992) Encyclopedia of food science and technology. John Wiley and sons, New York.

2. MacRae, R., Robinson, R.K., Sadler, M.J. (1993) Encyclopaedia of food science, food technology and nutrition. Academic Press, London.

3. Penniston, K.L., Tanumihardjo, S.A. (2006) The acute and chronic toxic effects of vitamin A.Am. J. Clin. Nutr. 83, 191–201.

4. Hathcock JN. (1997) Vitamins and minerals: efficacy and safety. Am. J. Clin. Nutr. 66, 427-37.

5.  Russell, R.M. (2000) The vitamin A spectrum: from deficiency to toxicity. Am. J. Clin. Nutr.71, 878-884.

6. Hathcock JN, Hattan DG, Jenkins MY, et al. Evaluation of vitamin A toxicity. Am. J. Clin. Nutr.52, 183-202.

7. Prince, M.R., Frisoli, J.K. (1993) Beta-carotene accumulation in serum and skin. Am. J. Clin. Nutr. 57, 175-181.

8. Rodahl, K., Moore, T. (1943) The vitamin A content and toxicity of bear and seal liver.Biochem. J. 37, 166–168.

9. Bendich, A., Langseth, L. (1989) Safety of vitamin A. Am J Clin Nutr. 49, 358-371.

10. Zile, M.H. (1998) Vitamin A and Embryonic Development: An Overview. J. Nutr. 128, 455S–458S.

11.  Chan, A., Hanna, M., Abbott, M., Keane, R.J. (1996) Oral retinoids and pregnancy. Med. J. Aust. 165, 164-167.

12. Mulder, G.B., Manley, N., Grant, J., Schmidt, K., Zeng, W., Eckhoff, C., Maggio-Price, L. (2000) Effects of excess vitamin A on development of cranial neural crest-derived structures: a neonatal and embryologic study. Teratology. 62, 214-226.

13. Perrotta, S., Nobili, B., Rossi, F., Criscuolo, M., Iolascon, A., Di Pinto, D., Passaro, I., Cennamo, L., Oliva, A., Della Ragione, F. (2002) Infant hypervitaminosis A causes severe anemia and thrombocytopenia: evidence of a retinol-dependent bone marrow cell growth inhibition. Blood. 99, 2017-2022.

14. Landy, D. (1985) Pibloktoq (hysteria) and Inuit nutrition: possible implication of hypervitaminosis A. Soc. Sci. Med. 21, 173-185.

15. Higgs, R.D. (2011) Pibloktoq – A study of a culture-bound syndrome in the circumpolar region. Macalester Rev.  1, 1-9.