Utjecaj na bolesti i zdravlje

Bubrežni kamenci

Bubrežni kamenci u urinarnom traktu najčešće se sastoje od kalcijeva oksalata ili kalcijeva fosfata, a uzrok nastanka je obično nepoznat. No, abnormalno visoke količine kalcija u urinu (hiperkalciurija) povećavaju rizik od razvoja istih. Drugi čimbenici rizika od razvoja bubrežnih kamenaca su veći unos natrija, oksalata i proteina te niži unos tekućine. Međutim, istraživanja pokazuju da kalcij zapravo može štititi od nastanka bubrežnh kamenaca, pa čak i da su njegove niske razine čimbenik rizika od razvoja istih. Istraživanja su pokazala da veći unos kalcija može smanjiti rizik od razvoja bubrežnih kamenaca, no ova povezanost se nalazi samo u slučaju kalcija unešenog hranom. Naime, pokazalo se da dodatno uzimanje kalcija iz dodataka prehrani u dnevnim dozama od 1 000 mg, s 400 IU vitamina D, može povećati rizik od razvoja bubrežnih kamenaca za oko 20 %. Jedno objašnjenje zaštitne uloge kalcija iz hrane zapravo nema direktne veze s kalcijem, već s njegovom sposobnošću vezanja oksalata iz hrane. Vezanje sprječava apsorpciju oksalata, što smanjuje njihovu prisutnost u bubrezima, što posljedično smanjuje i rizik od stvaranja kamenaca u bubrezima. Navedeno sugerira da je vrijeme unosa kalcija bitno, tj. da kalcij se treba konzumirati zajedno s hranom bogatom oksalatima,da bi se spriječio nastanak bubrežnih kamenaca. Također, zanimljivo je da se kalcij može povezati sa smanjenim rizikom od razvoja bubrežnih kamenaca u muškaraca do 60 godina starosti, dok se povezanost ne nalazi u muškaraca starijih od 60 godina. Potrebna su daljnja istraživanja o povezanosti oksalata i vremena uzimanja kalcija na stvaranje bubrežnih kamenaca te utjecaju kalcija iz dodataka prehrani na isto.[1-10]

Kardiovaskularne bolesti

Kalcij može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti tako što smanjuje crijevnu apsorpciju lipida, povećava izlučivanje lipida, što zapravo snižava razine kolesterola u krvi i potiče dotok kalcija u stanice. Pojedina istraživanja pokazuju da veće količine kalcija mogu smanjiti smrtnost od ishemične bolesti srca u postmenopauzalnih žena. Međutim, u slučaju utjecaja većih količina kalcija na moždani udar, istraživanja često imaju oprečne rezultate. Također, rezultati drugih istraživanja ne nalaze značajnu povezanost kalcija i kardiovaskularnih bolesti, s ili bez vitamina D. Štoviše, pokazalo se da se uzimanje kalcija iz dodataka prehrani, u dnevnim dozama od oko 1 000 mg, može povezati s povećanjem rizika od srčanog udara za 27 %. Međutim, rizik je povećan u žena koje nisu imale praksu uzimati kalcij, pa znanstvenici pretpostavljaju da ovaj negativan učinak je posljedica naglog povećanja koncentracija kalcija u krvi. Potrebna su daljnja istraživanja o utjecaju kalcija na razvoj kardiovaskularnih bolesti, no dosadašnji dokazi ne nalaze značajniju pozitivnu ili negativnu povezanost ovog minerala s istim.[11-15]

Kontrola tjelesne težine

Pojedina istraživanja povezuju prehranu bogatu kalcijem sa smanjenim tjelesnim težinama ili sa smanjenim dobitkom na težini.  Također, veći unos kalcija može se povezati i sa smanjenim rizikom od pretilosti, dok se prehrana s manjim sadržajem kalcija može povezati s povećanim rizkom od pretilosti. Točan mehanizam djelovanja kalcija na tjelesnu težinu još se ne zna, no pretpostavlja se da se povećanje tjelesne težine može povezati s povećanim koncentracijama vitamina D i paratiroidnog hormona, uslijed niskog unosa kalcija i posljedično niskih koncentracija ovog minerala u krvi. Pri visokim razinama vitamina D i paratiroindog hormona, kalcij ulazi u adipocite više nego što je normalno, što rezultira lipogenezom i inhibicijom lipolize. Povećane količine kalcija smanjuju plazma koncentracije vitamina D i paratiroidnog hormona, smanjuju ulaz kalcija u adipocite, što rezultira lipolizom i inhibicijom lipogeneze. Također, kalcij iz hrane ili dodataka prehrani može se vezati za masti u probavnom sustavu i time spriječiti nihovu apsorpciju. Međutim, pojedina istraživanja ne nalaze povezanost kalcija i smanjenja tjelesne težine te su stoga potrebna daljnja istraživanja koja bi objasnila moguć utjecaj kalcija i mliječnih proizvoda na kontrolu tjelesne težine.[16-30]

Osteoporoza

Potrebno je unositi adekvatne količine kalcija tijekom djetinjstva, adolescencije i rane odrasle dobi da bi se smanjio rizik od razvoja osteoporoze. Osteoporoza je poremećaj koji se karakterizira poroznim i lomljivim kostima te može uzrokovati povećanje učestalosti lomova kostiju, posebno kukova. Pri nižim unosima kalcija, kosti se razgrađuju, s obzirom da su glavno mjesto skladištenja ovog mienrala, a s namjerom nadomjestka manjka istog. Gubitak koštane mase se također povećava s godinama, posebno u postmenopauzalnih žena zbog smanjenih količina estrogena. Postoje i drugi čimbenici rizika od razvoja osteoporoze, a uključuju mršavost, neaktivan način života, pušenje, alkoholizam i obiteljsku povijest osteoporoze. Adekvatne količine kalcija, tijekom cijelog života, mogu smanjiti rizik od osteoporoze, a vitamin D i fizička aktivnost također igraju bitnu ulogu u smanjenju rizika od ovog poremećaja. Istraživanja pokazuju da dnevne doze kalcija veće od 1 000 mg, uz fizičku aktivnost, imaju povoljan učinak na koštani sustav. Samo dodatno uzimanje kalcija obično ne može obnoviti izgubljenu koštanu masu u oboljelih od osteoporoze, no optimalno liječenje osteoporoze uključuje i dnevne doze kalcija od 1 200 mg i 600 IU vitamina D (Vidjeti “Vitamin D – Utjecaj na bolesti i zdravlje”).[31-36]

Rak

Rak debelog crijeva

Istraživanja pokazuju da se veći unos kalcija može povezati sa smanjenim rizikom od razvoja raka debelog crijeva.  Pokazalo se da se dnevne doze kalcija između 700 i 800 mg mogu povezati s 40 % do 50 % manjim rizikom od razvoja raka lijeve polovine debelog crijeva. Također, dnevne doze kalcija između 1 200 i 2 000 mg mogu se povezati s modest smanjenjem vraćanja (recidiva) kolorektalnih adenoma (prekanceroznih polipa) te čak da zaštitni učinak kalcija traje i pet godina nakon prestanka uzimanja navedenih doza. Prehrana bogata kalcijem (prosječni dnevni unos između 732 i 1 087 mg) se također može povezati sa smanjenjem rizika od raka debelog crijeva i to za 22 %. Pojedina istraživanja daju naslutiti da je nedostatak kalcija, odnosno prehrana siromašna kalcijem, čimbenik rizika od razvoja raka debelog crijeva. Točan mehanizam djelovanja se ne zna, no pretpostavlja se da kalcij sudjeluje u smanjenju rizika od razvoja raka debelog crijeva zbog njegove sposobnosti da veže žučne i slobodne masne kiseline te potiče njihovo izlučivanje. Navedene kiseline djeluju kao promicatelji raka tako što potiču hiperproliferaciju stanica debelog crijeva. Međutim, druga istraživanja ne nalaze značajnu povezanost kalcija i smanjenog rizika od razvoja raka debelog crijeva, odnosno, nalaze slabu povezanost. Na primjer, rezultati jednog istraživanja pokazuju da se dnevne doze kalcija od 1 000 mg u kombinaciji s 400 IU vitamina D kroz period od 7 godina ne mogu povezati sa značajnijim smanjenjem rizika od razvoja raka debelog crijeva. Potrebna su daljnja istraživanja koja bi razjasnila da li je određene grupe ljudi imaju različite potrebe za kalcijem u svrhu sprječavanja razvoja raka debelog crijeva. Smatra se da adekvatan unos kalcija (>800 mg na dan) ima zaštitnu ulogu, no nema još dovoljno dokaza da bi se kalcij mogao preporučiti za sprječavanje raka od debelog crijeva.[37-47]

Rak prostate

Pojedina istraživanja povezuju visok unos kalcija i mliječnih proizvoda s povećanim rizikom od razvoja raka prostate. Točnije, pokazuju da dnevni unos kalcija u dozama većim od 2 000 mg može povezati s povećanim rizikom od razvoja raka prostate za čak 3 do 4 puta u odnosu na doze manje od 500 mg. Drugo istraživanje pokazuje da se sa svakim povećanjem doze kalcija za 500 mg povećava i rizik od razvoja raka prostate za 16 %, dok neka istraživanja povezuju i manje doze (1 000 mg) s rizikom od ove bolesti. Međutim, ne nalaze sva istraživanja značajniju ili ikakvu povezanost kalcija i povećanog rizika od raka prostate. Točan mehanizam djelovanja kalcija na razvoj raka prostate se još ne zna, no pretpostavlja se da ima veze s vitaminom D. Naime, visoke razine kalcija u organizmu uzrokuju smanjenje razina kalcitriola, aktivnog oblika vitamina D, koji ima zaštitnu ulogu u procesu razvoja raka. Iz svega navedenog, može se zaključiti da se visoke razine kalcija i prehrana bogata mliječnim proizvodima mogu povezati s neznatnim povećanjem rizika od razvoja raka prostate, no potrebna su dodatna istraživanja.[48-56]

Visok krvni tlak

Nekoliko je istraživanja pokazalo da se povećani unos kalcija može povezati sa smanjenjem krvnog tlaka, ali i sa smanjenjem rizika od hipertenzije. Pokazalo se da kalcij smanjuje sistolički krvni tlak za 2 do 4 mmHg u osoba oboljelih od hipertenzije, dok u osoba s normalnim krvnim tlakom kalcij nema značajan učinak na krvni tlak. Također, istraživanja pokazuju da s povećanjem unosa kalcija za 100 mg dolazi do smanjenja sistoličkog krvnog tlaka za 0,34 mm Hg, a dijastoličkog za 0,15 mm Hg. Dnevne doze kalcija koje su se koristile u istraživanjima bile su između 500 i 2 000 mg, a najčešće između 1 000 i 1 500 mg.  Prehrana bogata voćem, povrćem i mliječnim proizvodima također može imati utjecaja na regulaciju krvnog tlaka, iako neka istraživanja ne nalaze značajnu povezanost kalcija sa smanjenjem rizika od hipertenzije i smanjenjem već povišenog krvnog tlaka. Pretpostavlja se da bi kalcij mogao imati pozitivan učinak u osoba čija je prehrana bogata solju. Općenito se smatra da unos kalcija u dnevnim dozama između 1 000 i 1 200 može pomoći u liječenju blage hipertenzije.[57-63]

Zdravlje žene

Hipertenzija uzrokovana trudnoćom (preeklampsija i ekampsija) se javlja u 10 % trudnoća i predstavlja velik rizik za zdravlje. Čimbenici rizika uključuju prvu trudnoću, višestruku trudnoću, kronično visok krvni tlak, dijabetes i neke autoimune bolesti. Istraživanja su pokazala da kalcij može imati važnu ulogu u smanjenju pojavnosti hipertenzije uzrokovane trudnoćom. Točnije, kalcij ima utjecaj na smanjenje rizika od hipertenzije u trunći u žena koje pripadaju visokorizičnoj skupini i u žena s niskim razinama kalcija. Međutim, kalcij ima skoro pa neznajačan učinak u žena koje nisu u rizičnoj skupini i imaju adekvatne razine kalcija u krvi. Potrebna su daljnja istraživanja o utjecaju kalcija na hipertenziju uzrokovanu trudnoćom, no ženama u rizičnoj skupini bi bilo od koristi da svoju prehranu obogate hranom bogatom kalcijem.[64-66] Također,kalcij ima i drugu ulogu u zdravlju žena. Naime, istraživanja ga povezuju s premenstrualnim sindromom. Premenstrualni sindrom (PMS) se odnosi na skup simptoma, koji uključuju umor, razdraženost, zadržavanje tekućine i osjetljivost dojki, a koji započinju nakon ovulacije i povlače se početkom menstruacije. Istraživanja pokazuju da se niske razine kalcija mogu povezati s premenstrualnim sindromom te da dodatno uzimanje kalcija može smanjiti ozbiljnost simptoma. Pokazalo se da se dnevne doze kalcija od 1 200 mg uzimane tijekom tri menstrualna ciklusa mogu povezati sa smanjenjem ukupnih simptoma PMS-a za 48 %.  Slični rezultati su dobiveni i sa dnevnim dozama od 1 000 mg kalcija. Također se veći unos kalcija hranom (prosječno 1 283 mg dnevno) može povezati sa smanjenjem pojavnosti PMS-a za 30 %, dok u tom istom istraživanju kalcij iz dodataka prehrani nije imao utjecaja na PMS.  Potrebna su veća i opsežnija istraživanja o mogućem utjecaju povećanih doza kalcija na smanjenje simptoma i samu pojavnost premenstrualnog sindroma.[67-71]

"Literatura"

1. Burtis, W.J., Gay, L., Insogna, K.L. i sur. (1994) Dietary hypercalciuria in patients with calcium oxalate kidney stones. Am. J. Clin. Nutr. 60, 424-429.

2. Curhan, G.C., Willett, W.C., Speizer, F.E. i sur (1997) Comparison of dietary calcium with supplemental calcium and other nutrients as factors affecting the risk for kidney stones in women. Ann. Intern. Med. 126, 497-504.

3. Curhan, G., Willett, W.C., Rimm, E., Stampher, M.J. (1993) A prospective study of dietary calcium and other nutrients and the risk of symptomatic kidney stones. N. Engl. J. Med. 328, 833-838.

4. Bihl, G., Meyers, A. (2001) Recurrent renal stone disease—advances in pathogenesis and clinical management. Lancet. 358, 651-656.

5. Hall, W.D., Pettinger, M., Oberman, A. i sur. (2001) Risk factors for kidney stones in older women in the Southern United States. Am. J. Med. Sci. 322, 12-18.

6. Borghi, L., Schianchi, T., Meschi, T. i sur. (2002) Comparison of two diets for the prevention of recurrent stones in idiopathic hypercalciuria. N. Engl. J. Med. 346, 77-84.

7. Heller, H.J. (1999) The role of calcium in the prevention of kidney stones. J. Am. Coll. Nutr.18, 373S-378S.

8. Taylor, E.N., Stampfer, M.J., Curhan, G.C. (2004) Dietary factors and the risk of incident kidney stones in men: new insights after 14 years of follow-up. J. Am. Soc. Nephrol. 15, 3225-3232.

9. Curhan, G.C., Willett, W.C., Knight, E.L., Stampfer, M.J. (2004) Dietary factors and the risk of incident kidney stones in younger women: Nurses’ Health Study II. Arch. Intern. Med. 164, 885-891.

10. Liebman, M., Chai, W. (1997) Effect of dietary calcium on urinary oxalate excretion after oxalate loads. Am. J. Clin. Nutr. 65, 1453-1459.

11. Bostick, R.M., Kushi, L.H., Wu, Y. i sur. (1999) Relation of calcium, vitamin D, and dairy food intake to ischemic heart disease mortality among postmenopausal women. Am. J. Epidemiol.149, 151-161.

12. Wang, L., Manson, J.E., Song, Y., Sesso, H.D. (2010) Systematic review: Vitamin D and calcium supplementation in prevention of cardiovascular events. Ann. Intern. Med. 152, 315-323.

13. Bolland, M.J., Avenell, A., Baron, J.A. i sur. (2010) Effect of calcium supplements on risk of myocardial infarction and cardiovascular events: meta-analysis. BMJ. 341, c3691.

14. Bolland, M.J., Grey, A., Avenell, A. i sur. (2011) Calcium supplements with or without vitamin D and risk of cardiovascular events: reanalysis of the Women’s Health Initiative limited access dataset and meta-analysis. BMJ. 342, d2040.

15. Hsia, J., Heiss, G., Ren, H. i sur., Women’s Health Initiative Investigators. (2007) Calcium/vitamin D supplementation and cardiovascular events. Circulation. 115, 846-854.

16. Zemel, M.B., Shi, H., Greer, B. i sur. (2000) Regulation of adiposity by dietary calcium.FASEB J. 14, 1132-1138.

17.  Lin, Y.C., Lyle, R.M., McCabe, L.D. i sur. (2000) Dairy calcium is related to changes in body composition during a two-year exercise intervention in young women. J. Am. Coll. Nutr. 19, 754-760.

18.  Davies, K.M., Heaney, R.P., Recker, R.R. i sur. (2000) Calcium intake and body weight. J. Clin. Endocrinol. Metabol. 85, 4635-4638.

19.  Gunther, C.W., Legowski, P.A., Lyle, R.M. i sur. (2005) Dairy products do not lead to alterations in body weight or fat mass in young women in a 1-y intervention. Am. J. Clin. Nutr.81, 751-756.

20.  Eagan, M.S., Lyle, R.M., Gunther, C.W. i sur. (2006) Effect of 1-year dairy product intervention on fat mass in young women: 6-month follow-up. Obesity (Silver Spring). 14, 2242-2248.

21. Heaney, R.P. (2003) Normalizing calcium intake: projected population effects for body weight. J. Nutr. 133, 268S-2670S.

22. Parikh, S.J., Yanovski, J.A. (2003) Calcium intake and adiposity. Am. J. Clin. Nutr. 77, 281-287.

23. Jacobsen, R., Lorenzen, J.K., Toubro, S. i sur. (2005) Effect of short-term high dietary calcium intake on 24-h energy expenditure, fat oxidation, and fecal fat excretion. Int. J. Obes.29, 292-301.

24. Heaney, R.P. (2002) Calcium and weight: clinical studies. J. Am. Coll. Nutr. 21, 152S-155S.

25. Shi, H., DiRienzo, D.D., Zemel, M.B. (2001) Effects of dietary calcium on adipocyte lipid metabolism and body weight regulation in energy-restricted aP2-agouti transgenic mice.FASEB J15, 291-293.

26. Zemel, M.B., Richards, J., Mathis, S. i sur. (2005) Dairy augmentation of total and central fat loss in obese subjects. Int. J. Obes. 29, 391-397.

27. Trowman, R., Dumville, J.C., Hahn, S., Torgerson, D.J. (2006) A systematic review of the effects of calcium supplementation on body weight. Br. J. Nutr. 95, 1033-1038.

28. Yanovski, J.A., Parikh, S.J., Yanoff, L.B. i sur. (2009) Effects of calcium supplementation on body weight and adiposity in overweight and obese adults. Ann. Intern. Med. 150, 821-829.

29. Shapses, S.A., Heshka, S., Heymsfield, S.B. (2004) Effect of calcium supplementation on weight and fat loss in women. J. Clin. Endocrinol. Metab. 89, 632-637.

30. Reid, I.R., Horne, A., Mason, B. i sur. (2005) Effects of calcium supplementation on body weight and blood pressure in normal older women: a randomized controlled trial. J. Clin. Endocrinol. Metab. 90, 3824-3829.

31. NIH Consensus Development Panel on Osteoporosis Prevention, Diagnosis, and Therapy. (2001) Osteoporosis Prevention, Diagnosis, and Therapy. JAMA. 285, 785-795.

32.  Specker, B.L. (1996) Evidence for an interaction between calcium intake and physical activity on changes in bone mineral density. J. Bone Miner. Res. 11, 1539-1544.

33. Heaney, R.P. (2000) Calcium, dairy products and osteoporosis. J. Am. Coll. Nutr. 19, 83S-99S.

34. Sunyecz, J.A. (2008) The use of calcium and vitamin D in the management of osteoporosis.Ther. Clin. Risk Manag. 4, 827–836.

35. Jackson, R.D., LaCroix, A.Z., Gass, M. i sur. (2006) Calcium plus vitamin D supplementation and the risk of fractures. N. Engl. J. Med. 354, 669-683.

36. Nordin, B.E. (1997) Calcium and osteoporosis. Nutrition. 13, 664-686.

37. Bonithon-Kopp, C., Kronborg, O., Giacosa, A. i sur. (2000) Calcium and fibre supplementation in prevention of colorectal adenoma recurrence: a randomised intervention trial. European Cancer Prevention Organisation Study Group. Lancet. 356, 1300-1306.

38.  Baron, J.A., Beach, M., Mandel, J.S. i sur. (1999) Calcium supplements and colorectal adenomas. Polyp Prevention Study Group. Ann. NY Acad. Sci. 889, 138-145.

39.  Grau, M.V., Baron, J.A., Sandler, R.S. i sur. (2007) Prolonged effect of calcium supplementation on risk of colorectal adenomas in a randomized trial. J. Natl. Cancer Inst. 99, 129-136.

40.  Cho, E., Smith-Warner, S.A., Spiegelman, D. i sur. (2004) Dairy foods, calcium, and colorectal cancer: a pooled analysis of 10 cohort studies. J. Natl. Cancer Inst. 96, 1015-1022.

41.  Ma, J., Giovannucci, E., Pollak, M. i sur. (2001) Milk intake, circulating levels of insulin-like growth factor-I, and risk of colorectal cancer in men. J. Natl. Cancer Inst. 93, 1330-1336.

42. Slattery, M., Edwards, S., Boucher, K. i sur. (1999) Lifestyle and colon cancer: an assessment of factors associated with risk. Am. J. Epidemiol. 150, 869-877.

43. Holt, P., Atillasoy, E., Gilman, J. i sur. (1998) Modulation of abnormal colonic epithelial cell proliferation and differentiation by low-fat dairy foods. JAMA. 280, 1074-1079.

44. Wu, K., Willett, W.C., Fuchs, C.S. i sur. (2002) Calcium intake and risk of colon cancer in women and men. J. Natl. Cancer Inst. 94, 437-446.

45. Martinez, M.E., Willett, W.C. (1998) Calcium, vitamin D, and colorectal cancer: a review of epidemiologic evidence. Cancer Epidemiol. Biomarkers Prev. 7, 163-168.

46. Wactawski-Wende, J., Kotchen, J.M., Anderson, G.L. i sur. (2006) Calcium plus vitamin D supplementation and the risk of colorectal cancer. N. Engl. J. Med. 354, 684-696.

47. Weingarten, M.A., Zalmanovici, A., Yaphe, J. (2008) Dietary calcium supplementation for preventing colorectal cancer and adenomatous polyps. Cochrane Database Syst. Rev. 23, CD003548.

48. Chan, J.M., Stampfer, M.J., Gann, P.H. i sur. (2001) Dairy products, calcium, and prostate cancer risk in the Physicians Health Study. Am. J. Clin. Nutr. 74, 549-554.

49. Giovannucci, E.L., Rimm, E.B., Wolk, A. i sur. (1998) Calcium and fructose intake in relation to risk of prostate cancer. Cancer Res. 58, 442-447.

50. Chan, J.M., Giovannucci, E.L. (2001) Dairy products, calcium, and vitamin D and risk of prostate cancer. Epidemiol. Rev. 23, 87-92.

51. Kesse, E., Bertrais, S., Astorg, P. i sur. (2006) Dairy products, calcium and phosphorus intake, and the risk of prostate cancer: results of the French prospective SU.VI.MAX (Supplementation en Vitamines et Mineraux Antioxydants) study. Br. J. Nutr. 95, 539-545.

52. Mitrou, P.N., Albanes, D., Weinstein, S.J. i sur. (2007) A prospective study of dietary calcium, dairy products and prostate cancer risk (Finland). Int. J. Cancer. 120, 2466-2473.

53. Schuurman, A.G., Van den Brandt, P.A., Dorant, E. i sur. (1999) Animal products, calcium and protein and prostate cancer risk in the Netherlands Cohort Study. Br. J. Cancer. 80, 1107-1113.

54. Kristal, A.R., Stanford, J.L., Cohen, J.H. i sur. (1999) Vitamin and mineral supplement use is associated with reduced risk of prostate cancer. Cancer Epidemiol. Biomarkers Prev. 8, 887-892.

55. Gao, X., LaValley, M.P., Tucker, K.L. (2005) Prospective studies of dairy product and calcium intakes and prostate cancer risk: a meta-analysis. J. Natl. Cancer Inst. 97, 1768-1777.

56. Rodriguez, C., McCullough, M.L., Mondul, A.M. i sur. (2003) Calcium, dairy products, and risk of prostate cancer in a prospective cohort of United States men. Cancer Epidemiol. Biomarkers Prev. 12, 597-603.

57.  Resnick, L.M. (1987) Dietary Calcium and Hypertension. Nutr. 117, 1806-1808.

58. Dickinson, H.O., Nicolson, D.J., Cook, J.V. i sur. (2006) Calcium supplementation for the management of primary hypertension in adults. Cochrane Database Syst. Rev. 2,  CD004639.

59. Beilin, L.J., Armstrong, B.K., Margetts, B.M. i sur. (1987) Vegetarian diet and blood pressure. Nephron. 47, 37-41.

60. Appel, L.J., Moore, T.J., Obarzanek, E. i sur. (1997) A clinical trial of the effects of dietary patterns on blood pressure. N. Engl. J. Med. 336, 1117-1124.

61.  Birkett, N.J. (1998) Comments on a meta-analysis of the relation between dietary calcium intake and blood pressure. Am. J. Epidemiol. 148, 223-228.

62.  Conlin, P.R., Chow, D., Miller, E.R. i sur. (2000) The effect of dietary patterns on blood pressure control in hypertensive patients: results from the Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH) trial. Am. J. Hypertens. 13, 949-955.

63.  Miller, G.D., DiRienzo, D.D., Reusser, M.E. i sur. (2000) Benefits of dairy product consumption on blood pressure in humans: a summary of the biomedical literature. J. Am. Coll. Nutr. 19, 147S-164S.

64.  Levine, R.J., Hauth, J.C., Curet, L.B. i sur. (1997) Trial of calcium to prevent preeclampsia.N. Engl. J. Med. 337, 69-76.

65. Ritchie, L.D., King, J.C. (2000) Dietary calcium and pregnancy-induced hypertension: is there a relation? Am. J. Clin. Nutr. 71, 1371S-1374S.

66. Astrup, A. (2010) Calcium reduces risk of pre-eclampsia. Lancet. 376, 1986-1987.

67.  Thys-Jacobs, S., Starkey, P., Bernstein, D., Tian, J. (1998) Calcium carbonate and the premenstrual syndrome: effects on premenstrual and menstrual symptoms. Premenstrual Syndrome Study Group. Am. J. Obstet. Gynecol. 179, 444-452.

68.  Thys-Jacobs, S., Ceccarelli, S., Bierman, A. i sur. (1989) Calcium supplementation in premenstrual syndrome: a randomized crossover trial. J. Gen. Intern. Med. 4, 183-189.

69.  Alvir, J.M., Thys-Jacobs, S. (1991) Premenstrual and menstrual symptom clusters and response to calcium treatment. Psychopharmacol. Bull. 27, 145-148.

70.  Bertone-Johnson, E.R., Hankinson, S.E., Bendich, A. i sur. (2005) Calcium and vitamin D intake and risk of incident premenstrual syndrome. Arch. Intern. Med. 165, 1246-1252.

71.  Bendich, A. (2000) The potential for dietary supplements to reduce premenstrual syndrome (PMS) symptoms. J. Am. Coll. Nutr. 19, 3-12.